Kada se Endi Barnam iz Laburističke partije suprotstavio konzervativnoj vladi koja je 2020. godine željela da uvede stroga ograničenja zbog kovida u širem području Mančestera, uz nedovoljnu finansijsku nadoknadu, gradonačelnik nije samo osvojio simpatije na sjeveru Engleske, već je i obnovio svoj nacionalni politički ugled.
Nakon što je osvojio poslaničko mjesto za svoju lokalnu izbornu jedinicu Mejkerfild, Barnam (56) se nada da će, oslanjajući se na nivo popularnosti kakav političari rijetko uživaju, postati sedmi premijer Velike Britanije u posljednjih deset godina.
Međutim, ako zaista preuzme tu ulogu, njegov borbeni pristup prema centralnoj vlasti, koji mu je toliko dobro služio na sjeveru Engleske, suočiće se sa realnošću: pošto su britanske javne finansije veoma ograničene, sredstva potrebna za finansiranje njegovog još uvijek nedovoljno razvijenog političkog programa mogla bi biti jednako teško dostupna kao što su bila prije šest godina.
Svakog lidera čekaju isti problemi
Četiri visoka poslanika vladajuće Laburističke partije priznaju da bi se Barnam suočio sa istim ograničenjima kao i premijer Kir Starmer - slabim ekonomskim rastom, usponom populističke politike, krizom troškova života i fiskalnim ograničenjima koja ostavljaju vrlo malo prostora za djelovanje.
Tom Votson, bivši zamjenik lidera Laburističke partije, prošlog mjeseca je to otvoreno rekao, pozvavši stranku da „zastane i razmisli“ prije nego što pokrene borbu za novo rukovodstvo i da „prizna strukturne probleme“ sa kojima bi se suočio svaki novi lider.
„Promjena lidera neće magično ukloniti nizak rast, cijenu breksita, veće izdatke za odbranu, rastuće troškove socijalne zaštite, urušene javne službe, politiku migracija, troškove postizanja klimatske neutralnosti niti poreske odluke koje sve više pritišću vladu“, napisao je.
Jedan visoki poslanik Laburističke partije rekao je ove sedmice da bi Barnam, bez jasne strategije koja bi stajala iza svake odluke usmjerene na podsticanje rasta, bez odlučnosti da je sprovede i spremnosti na preuzimanje rizika, mogao doživjeti isti neuspjeh kao Starmer, čiji je popularnost među najnižima za jednog britanskog lidera.
Za sada je Barnam, političar koji je cijelu karijeru proveo u politici, samo nagovijestio kakav bi mogao biti njegov program ukoliko postane naredni premijer, bilo kroz unutarstranačke izbore u Laburističkoj partiji ili kroz potvrdu od strane laburističkih poslanika, što je opcija koju mnogi u stranci preferiraju.
Nakon izborne pobjede i odbijanja izazova populističke stranke Reform UK, koju predvodi dugogodišnji zagovornik Brexita Najdžel Faraž, Bernam je rekao da je vrijeme da se zemlja vrati na „pravi put“ i da se promijeni način vođenja politike.
„Svi osjećaju da zemlja nije tamo gdje bi trebalo da bude“, rekao je u govoru koji su nakratko prekinuli drugi kandidati iz Mejkerfilda. „Ova noć bi mogla biti prekretnica.“
Kampanja u Mejkerfildu i Barnamovo balansiranje
Bernam je tokom kampanje za poslaničko mjesto u Mejkerfildu vodio veoma pažljivo izbalansiranu kampanju, pazeći da ne otuđi birače u ovom nekadašnjem rudarskom kraju prevelikim fokusiranjem na nacionalna umjesto lokalna pitanja.
Pošto je živio u blizini tog područja, Barnam je često pokazivao detaljno poznavanje regiona za koji tvrdi da je već 40 godina zapostavljen nakon industrijskog pada. Ipak, zvanični podaci pokazuju da se ovaj kraj nalazi otprilike u sredini nacionalne ljestvice po prihodima i stepenu socijalne ugroženosti, dok relativno lošije rezultate bilježi u oblastima zaposlenosti i zdravstva.
Upravo njegov mandat gradonačelnika šireg područja Mančestera, funkcije koju je preuzeo 2017. godine kako bi pobjegao od, kako je rekao, politike usmjerene isključivo na London, nakon neuspješnih pokušaja da postane lider Laburističke partije 2010. i 2015. godine, pruža najbolji uvid u njegove moguće planove.
Barnamov sukob sa tadašnjim premijerom Borisom Džonsonom oko najstrožih ograničenja tokom pandemije kovida 2020. godine ponovo je povećao njegovu prepoznatljivost i izvan Mančestera.
Kada je televizija uživo zabilježila kako prima i odbacuje Džonsonovu ponudu od 22 miliona funti odštete - svega trećinu „apsolutnog minimuma“ koji je tražio - dodatno je učvrstio imidž „Kralja sjevera“, političara koji štiti svoj region od nametljive centralne vlasti.
Danas svoje političke stavove opisuje kao pristup u kojem je „mjesto na prvom mjestu, a ne partija“, te snažno podržava dalju decentralizaciju.
Već dugo zagovara ideju da se prenošenjem ovlašćenja iz Londona, koji dominira britanskom ekonomijom, lokalnim zajednicama omogući da neposredno upravljaju pitanjima koja oblikuju njihove živote, poput komunalnih usluga i saobraćaja.
Međutim, njegove izjave o fiskalnoj politici izazvale su zabrinutost.
Laburistička partija obećala je da će do fiskalne 2029/30. godine uskladiti tekuću javnu potrošnju sa budžetskim prihodima.
Ipak, Barnam je prošlog septembra rekao da Britanija mora da prevaziđe „opsjednutost obvezničkim tržištima“, što je nakratko izazvalo rast troškova zaduživanja, jer su tržišta pretpostavila da bi želio više da troši i više da se zadužuje. Kasnije je tvrdio da su njegove riječi pogrešno predstavljene.
Dio investitora uznemirio je i njegov prijedlog da se obeštete žene čije su penzije bile manje od očekivanih nakon povećanja starosne granice za odlazak u penziju, program koji bi mogao da košta milijarde funti, kao i ideja o smanjenju otplata studentskih kredita.
Odakle će stići novac?
Od tada je ublažio te stavove, ali je obećao da će zadržati takozvani „trostruki garantovani rast penzija“ (triple lock) - politiku prema kojoj se državne penzije svake godine povećavaju u skladu sa najvišom vrijednošću između stope inflacije, prosječnog rasta zarada ili 2,5 odsto. Ta mjera državni budžet košta milijarde funti.
Takođe je obećao povećanje izdvajanja za odbranu, ali bez povećanja poreza. Umjesto direktnog smanjenja sve većih izdataka za socijalnu zaštitu, tvrdi da će reformisati sistem i omogućiti većem broju ljudi da se vrati na tržište rada.
Neki investitori smatraju da se njegove računice ne poklapaju.
„Mislim da će jednostavno više trošiti i da će povećati neke poreze“, rekao je Dejvid Zan, direktor za evropsko tržište obveznica u kompaniji Franklin Templeton.
„Zabrinut sam da se fiskalna pravila neće poštovati. Sasvim je jasno da Ujedinjeno Kraljevstvo mora znatno više da ulaže u odbranu, ali nije jasno odakle će taj novac doći.“
Starmer odlučan da se bori
Kir Starmer je danas izjavio da neće odustati, poručivši da će se boriti protiv svakog izazova svog glavnog stranačkog rival , čak i ako bi to moglo da dovede do novog perioda političke nestabilnosti.
„Ako bude izbora za lidera... kandidovaću se i više puta sam rekao da neću odustati“, rekao je Starmer novinarima u London.
U razgovoru sa članovima i zaposlenima Laburističke partije širom zemlje upozorio je na opasnosti koje bi mogao donijeti potencijalno razoran unutarstranački izborni proces, pozivajući ih da se umjesto toga fokusiraju na zadržavanje mjesta gradonačelnika šireg područja Mančestera.
„Jedino što moramo izbjeći jeste da gurnemo našu partiju i našu zemlju u haos tako što ćemo se okrenuti jedni protiv drugih i razarati sopstvenu stranku“, rekao je. „To nikada nije dalo rezultate.“
Njegovo odbijanje da odgovori na sve glasnije pozive iz redova Laburističke partije da se povuče moglo bi dovesti do toga da stranačke podjele postanu javne tokom eventualne borbe za liderstvo - upravo ono što je oslabilo Konzervativnu partiju, koja je izgubila vlast nakon što je za osam godina promijenila pet lidera.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
