Prve sumnje u Koštu u najgorem trenutku

Malo koji od aktuelnih lidera Evropske unije je tako uspješno izbjegavao kritike kao Antonio Košta. Međutim, njegov sjaj možda počinje da blijedi baš u trenutku kada se priprema za reizbor.

Pred predsjednikom Evropskog savjeta su presudni mjeseci, tokom kojih treba da usaglasi lidere 27 članica oko narednog sedmogodišnjeg budžeta EU. Baš uoči tog izazova, prema ocjeni diplomata koje citira “Politiko”, napravio je prvi ozbiljan pogrešan korak.

Bivši portugalski premijer, kojeg su često hvalili zbog sigurnog političkog nastupa i sposobnosti da gradi konsenzus, iznenada se našao na meti kritika, a među najnezadovoljnijima su i lideri dvije najmoćnije zemlje u bloku - Njemačke i Francuske.

Od kada je u decembru 2024. stupio na dužnost, Košta je uglavnom dobijao pohvale od lidera koje predstavlja i od čije podrške zavisi. Međutim, nezadovoljstvo koje se posljednjih mjeseci sve jasnije naziralo izbilo je na površinu na samitu kojim je predsjedavao prošle sedmice: mnoge je iznenadio nenajavljeni kontakt njegovog šefa kabineta sa ruskim zvaničnicima, čime je prekinuto višegodišnje diplomatsko ćutanje između EU i Moskve.

Svaka kritika koju vlade upute predsjedniku Evropskog savjeta ima posebnu težinu, jer je njegova uloga da djeluje u ime upravo tih lidera, navodi “Politiko”. Iako je nezadovoljstvo u javnosti bilo suzdržano, francuski predsjednik Emanuel Makron i naročito njemački kancelar Fridrih Merc su u privatnim razgovorima jasno stavili do znanja da nisu zadovoljni. Portal piše da je još jedan lider, u razgovoru sa novinarima na zatvorenom sastanku, djelovao vidno ljutito.

“Problema ima, bez sumnje”, rekao je jedan diplomata. “Ali nismo na nivou Šarla Mišela.” Drugi je Koštin potez opisao kao neprijatno iznenađenje.

Iz Koštinog kabineta su prošle sedmice poručili da kontakt s Kremljem nije bio pokušaj pokretanja pregovora ili posredovanja između Rusije i Ukrajine, već doprinos otvaranju kanala komunikacije, kako bi EU bila spremna ukoliko ruski predsjednik Vladimir Putin pokaže ozbiljnu spremnost za mirovne pregovore.

Prema ocjeni “Politika”, ta polemika bi mogla imati šire posljedice, ne samo po Koštine izglede da dobije još jedan mandat od dvije i po godine, o čemu odlučuju sami lideri, već i po njegovu sposobnost da zadobije povjerenje vlada u trenutku kada vodi jedne od najtežih unutrašnjih pregovora u EU: one o narednom sedmogodišnjem centralnom budžetu bloka, vrijednom dva biliona eura.

U pitanju je trka s vremenom, jer mnogi u EU smatraju da Košta mora postići dogovor prije više važnih izbora 2027, prije svega predsjedničkih izbora u Francuskoj u aprilu. Ako na njima pobijedi kandidat krajnje desnice, vjerovatno će biti znatno manje spreman na kompromis, navodi “Politiko”.

“Koštu čeka nekoliko veoma važnih mjeseci”, rekao je jedan diplomata. “Do sada je bio tiho efikasan. Ostaje nada da pitanja koja se sada otvaraju u vezi s njim ne znače da je sam sebi otežao posao.”

“Politiko” piše da je rasprava o tome ko bi trebalo da predstavlja EU u kontaktima s Rusijom potrajala u četvrtak uveče toliko dugo da su lideri na večeru zakasnili dva sata, a planiranu raspravu o Kini morali su da odlože. Taj haos je, prema riječima jednog diplomate, razotkrio Koštine slabosti: nije uspio da obuzda šefove vlada članica i obezbijedi odgovarajuće vrijeme za različite tačke dnevnog reda.

Ipak, većina diplomata je upozorila da taj slučaj ne treba preuveličavati, ističući da Košta i dalje ima značajan politički kredit. Jedan od njih je kazao da sumnja da je toliko narušio odnos s liderima da bi njegov politički opstanak mogao biti doveden u pitanje.

“Nimalo”, rekao je diplomata na pitanje da li je Koštin reizbor ugrožen, dodajući da je njegove kontakte s Rusijom “podržala većina zemalja. I svi su saglasni da treba raditi ono što je u najboljem interesu Ukrajine.”

Koštin mandat od dvije i po godine ističe u maju 2027, a među vladama je rasprostranjeno uvjerenje da će biti ponovo imenovan. Međutim, prema ocjeni “Politika”, svaka sumnja u takav ishod mogla bi da promijeni osjetljivu političku računicu oko raspodjele najviših funkcija u Briselu.

U takvim okolnostima, piše portal, funkcija predsjednika Evropskog savjeta često djeluje kao težak i nezahvalan posao: krize i teme se brzo smjenjuju, a lideri različitih političkih opcija uglavnom su zaokupljeni problemima kod kuće. Dodatno se otvara i pitanje preklapanja s ulogom predsjednice Evropske komisije, naročito kada je riječ o tome ko predstavlja EU na svjetskoj sceni.

Košti je u odbranu stao slovački premijer Robert Fico, često jedan od najvećih kontraša u bloku.

“Podržavam predsjednika Evropskog savjeta i pozdravljam to što je njegov tim krenuo u tom pravcu”, rekao je Fico povodom kontakata s Rusijom. “Ima još nekoliko premijera koji dijele taj stav, a ja sam vjerovatno jedan od najglasnijih među njima.”

Košti će ta podrška prijati - iako ne nužno i podjele za stolom Evropskog savjeta koje ona nagovještava.

Zelenski: Kijev će odlučiti ko govori u ime Evrope

Pitanje evropskog predstavljanja u eventualnim pregovorima s Moskvom dodatno je osjetljivo jer Kijev insistira da Ukrajina ima posljednju riječ o tome ko može govoriti u ime Evrope u takvom procesu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je poručio da će Kijev odlučiti ko će predstavljati Evropu u eventualnim pregovorima s Rusijom.

U intervjuu za ukrajinske medije, objavljenom kasno u nedjelju, Zelenski je rekao da se na prošlonedjeljnom sastanku Evropskog savjeta o Ukrajini razgovaralo “duže nego ikada ranije”.

“Razgovarali smo o ulozi Evrope u dijalogu s Rusima i o tome kakva bi ta uloga trebalo da bude”, naveo je Zelenski na platformi Iks.

“Evropa će razmotriti format i predložiti nekoliko opcija, ali Ukrajina će odlučiti ko predstavlja Evropu u pregovorima. To je pošteno.”