Rusija razmatra zabranu izvoza dizela, izjavio je juče potpredsjednik vlade Aleksandar Novak, dok je list “Vedomosti” izvijestio o mogućem uvozu goriva kako bi se ublažile nestašice.
Rojters piše da su nestašice naročito izražene na Krimu, gdje su pooštrena ograničenja za javne službe i aktivnosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je prvi put komentarisao nedavne ukrajinske napade na civilnu infrastrukturu, uključujući moskovsku rafineriju nafte, ocjenjujući da je riječ o pokušaju destabilizacije društva. On je pozvao vladu da preduzme dodatne mjere kako bi ublažila posljedice napada.
Brojne oblasti širom Rusije, trećeg po veličini proizvođača sirove nafte u svijetu, prijavile su ograničenja prodaje goriva, rast cijena naftnih derivata i duge redove na benzinskim pumpama.
Ukrajinski napadi na ruske rafinerije već su primorali Moskvu da zabrani izvoz benzina i mlaznog goriva.
List “Vedomosti” je objavio da je uvoz pomenut kao jedna od mogućnosti na sastanku kojim je u ponedjeljak predsjedavao potpredsjednik vlade Aleksandar Novak.
Novak je juče, na sastanku vlade kojim je predsjedavao Putin, rekao da Rusija razmatra zabranu izvoza dizela i izmjene poreskog zakonodavstva kako bi pomogla domaćem tržištu goriva. Dodao je da su naftne kompanije odložile radove na održavanju rafinerija i da koriste rezerve goriva kako bi zadovoljile potražnju.
“Koristimo rezerve koje ranije nisu bile aktivirane, a podstičemo i povećanje dodatnih isporuka na domaće tržište. U koordinaciji s vladom pripremljene su odgovarajuće izmjene poreskog zakonodavstva”, rekao je Novak.
Rojters piše da je ruski izvoz dizela i gasnog ulja morskim putem porastao u aprilu osam odsto u odnosu na mart, na oko 3,25 miliona tona, ali je bio tek nešto manji nego u istom mjesecu prošle godine, kada je iznosio 3,3 miliona tona.
Izvoz je, navodi agencija, u maju ostao stabilan. Brazil i Turska su među glavnim uvoznicima ruskog dizela.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je odbacio zabrinutost i rekao da nema osnova za bojazan u vezi sa stabilnošću ruske ekonomije
Dva izvora iz industrije rekla su Rojtersu da su razmatrane subvencije za uvozno gorivo, s ciljem ograničavanja cijena, što je osjetljivo pitanje za građane i mogući okidač šire inflacije.
Vlasti grada Sevastopolj na Krimu, koji je pod ruskom kontrolom, saopštio je da je ograničio radno vrijeme javnog prevoza, prodavnica, kafića i ulične rasvjete, kao i da je zabranio masovne aktivnosti na otvorenom, uz ranije najavljena ograničenja prodaje goriva.
Mihail Razvožajev, guverner Sevastopolja kojeg je postavila Rusija, grada u kojem se nalazi ruska Crnomorska flota, objavio je u ponedjeljak uveče “prinudne privremene mjere”, uključujući obustavu javnog prevoza u 22 sata i zatvaranje velikih prodavnica i kafića u 20 sati. Ulična rasvjeta je prigušena.
Proizvodnja benzina u Rusiji prošle sedmice bila je oko 25 odsto manja od dnevnog prosjeka iz juna 2025, rekli su izvori iz industrije. Prema podacima LSEG-a i tržišnih izvora, izvoz naftnih derivata morskim putem u prvoj polovini juna pao je oko 15 odsto u odnosu na prvu polovinu maja, zbog neplaniranih radova u rafinerijama poslije ponovljenih napada dronovima.
Četiri izvora iz industrije rekla su prošle sedmice da se očekuje da Rusija u junu počne da uvozi gorivo morskim putem, dok pokušava da ublaži nestašicu benzina.
Kriza se prelila i na finansijska tržišta. Rublja je juče oslabila i prešla granicu od 75 za dolar prvi put od 6. maja, dok su ruske akcije pale na najniži nivo u tri godine. Moskovski berzanski indeks je 22. juna potonuo pet odsto, prije nego što se djelimično oporavio.
Analitičari i trgovci navode da su rasprodaju dodatno podstakli pad globalnih cijena nafte nakon razgovora SAD i Irana, izostanak napretka u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, kao i prošlonedjeljno smanjenje ključne kamatne stope ruske centralne banke, koje je bilo manje od očekivanog.
“Sve to vodi ka istinskoj apatiji na tržištu”, rekao je ekonomista Jevgenij Kogan, ocjenjujući rasprodaju kao “kapitulaciju”.
Ruska ekonomija, koja je tokom četiri i po godine rata pokazivala otpornost na zapadne sankcije, prošle godine je počela da usporava, pa je rast pao na jedan odsto, sa 4,9 odsto u 2024.
Centralna banka Rusije je nakon prošlonedjeljnog smanjenja kamatne stope upozorila da pad proizvodnje goriva stvara rizik da inflacija ponovo počne da raste.
Akcije državnog energetskog giganta Gasproma, čija podružnica Gasprom njeft posjeduje moskovsku rafineriju pogođenu dronovima prošle sedmice, pale su u ponedjeljak više od pet odsto, ispod 100 rubalja, prvi put od 2009.
Cijene ruskih državnih obveznica OFZ takođe su pale zbog zabrinutosti zbog rastućeg deficita izazvanog povećanom vojnom potrošnjom, a vlada je juče otkazala aukciju obveznica, pozivajući se na povećanu tržišnu volatilnost.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, upitan o slabljenju rublje i padu cijena nafte, odbacio je zabrinutost i juče rekao da nema osnova za bojazan u vezi sa stabilnošću ruske ekonomije.
“Stabilnost ruske ekonomije, makroekonomska stabilnost, apsolutno je obezbijeđena”, rekao je.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
