Nekoliko mjeseci ukrajinskih napada na ruske rafinerije nafte doveli su do blokiranja snabdijevanja za vozače širom Rusije, izazvali duge redove na ruskim benzinskim pumpama i rast frustracije i neizvjesnosti među građanima.
Uvedene su restrikcije goriva u mnogim oblastima, sa višesatnim redovima kola koja se vide kraj puteva.
Na snimcima na društvenim mrežama su vozači zapanjeni ogromnim redovima, kako psuju pred praznim benzinskim pumpama, ili rastućim cijenama. Gradonačelnik sibirskog grada Irkucka čak je naredio donošenje prenosnih toaleta za one u redovima.
Kriza s gorivom, bez presedana u zemlji, koja je jedan od najvećih snabdijevača eneregenata na svijetu, donijela je posljedice ruske invazije na Ukrajinu do kuća običnih Rusa, kao malo koji drugi događaj u tom ratu, koji sada ulazi u petu godinu, piše agencija AP.
To je dovelo do jednog od retkih priznanja ruskog predsjednika Vladimira Putina da postoje problemi za vozače i firme, da ima i dalje redova na benzinskim pumpama i da nije uvek lako naći ispravnu vrstu goriva. On međutim tvrdi da nestašice nisu kritične i da su privremene.
Ali jedan vozač u Moskvi rekao je da se jedna stvar govori preko televizije, a da je realnost drugčija i da ljudi čekaju u redovima svuda.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedeljak je to ponovio u objavi preko Telegrama.
"Putin može da nastavlja da tvrdi preko TV-a da navodno ima sve pod kontrolom, ali Rusi mogu da vide da je rat stigao do tačke kada se čak i naftna država, 'benzinska pumpa', kako je Rusija nekad zvana, sada suočava sa nestašicama", rekao je Zelenski.
Prema računici AP, bilo je više od 50 ukrajinskih napada na rafinerije, skladišta, terminale i drugu energetsku infrastrukturu u Rusiji i ilegalno anektiranom Krimskom poluostrvu od marta. Ima i objekata pogođenih više puta, kao što je rafinerija u gradu Tuapseu na Crnom moru, koja je gađana četiri puta.
Rusija je u junu preradila 25 odsto manje nafte nego u istom mjesecu prošle godine, 3,95 miliona barela dnevno, najniži nivo za više od dvije decenije, rekao je analitiar Geri Pič iz kompanije Enerdži intelidžens.
Proizvodnja benzina pala je 17 odsto na 850.000 barela dnevno, od 1,03 miliona dnevno prije godinu dana, što je daleko manje od onog što je potrebno domaćem tržištu, a Rusija izvozi relativno malo benzina.
Ukrajinski zvaničnici opisuju vojne udare kao kampanju pritiska na Moskvu da okonča rat. Njima se podriva vojna logistika i linije snabdijevanja i slabi sposobnost organizovanja napada na liniji fronta.
Kijev je posebno nastojao da izoluje Krim, koji je Rusija pripojila 2014. godine, što većina zemalja ne priznaje. Napadi su primorali tamošnje vlasti, koje su postavili Rusi, da u maju uvedu restrikcije nafte na poluostrvu i prestanu da je prodaju civilima. Ograničena prodaja kasnije je nastavljena u grau Sevastopolju.
Ukrajina je izvela i velike napade dronovima na dva najveća ruska grada.
U napadu 3. juna na naftni terminal u Sankt Peterburgu zamračeno je nebo u vrijeme kada se Putin spremao da bude domaćin svog godišnjeg ekonomskog foruma za privlačenje stranih investicija. Sličan oblak se 18. juna digao i iz moskovske naftne rafinerija na obodu glavnog grada.
Do kraja juna neka vrsta restrikcija prijavljena je u polivini ruskih regiona. Neki su uveli stroga ograničenja na svim benzinskom pumpama, drugi smanjili količine koje mogu da se kupe.
Zvaničnici su za nestašicu okrivili gomilanje zaliha i paničnu kupovinu i pozvali vozače da napune kola gorivom samo kada je potrebno.
Uvedene su restrikcije za izvoz benzina i goriva za avione, a vlasti su razmišljale i o zabrani izvoza dizela.
Nestašice su stigle i do oblasti u kojima Ukrajina nije napala rafinerije.
Analitičari kažu da je komplikovano popravljati oštećene rafinerije, da je često oštećena oprema koja se uvozi i da je za popravke potrebno vrijeme, a posebno jer su skupe jer zahtijevaju izbjegavanje sankcija.
Tako se očekuje da će biti potrebno najmanje tri mjeseca da se popravi moskovska rafinerija, koja je glavni grad i okolne oblasti snabdijevala sa 40 odsto potrebnog goriva.
Jedan analitičar je procijenio da bi nestašice, ukoliko ne bude dodatnih oštećenja ruske naftne infrastrukture, mogle da traju tokom cijelog leta, jer će tražnja biti velika i u septembru zbog poljoprivrede.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
