S gotovo praznim rezervoarom, Darijin automobil se stalno gasio dok se polako pomjerao u dugom redu na benzinskoj pumpi u ruskoj Lenjingradskoj oblasti, koja okružuje Sankt Peterburg.
Od nekadašnje ruske carske prijestonice na Baltičkom moru do Sibira, Rusi satima čekaju u redovima da natoče gorivo, dok sve intenzivniji ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu stvaraju pritisak na domaće zalihe goriva i stavljaju na probu raspoloženje javnosti.
“Ne znam da li ću stići do pumpe. Pošto ne prodaju gorivo u kanisterima, vjerovatno ću morati da ostavim auto ovdje”, rekla je za Rojters Darija uz nervozan smijeh.
Drugi vozači u redu žalili su se da su duga čekanja postala dio svakodnevnog života. “Zaista osjećamo da se situacija s gorivom pogoršava. To je to. Veoma je tužno”, rekla je Viktorija, koja je, kao i Darija, navela samo ime.
Većina ruskih regiona u junu je uvela neki oblik ograničenja za gorivo, ograničavajući količinu benzina ili dizela koju vozači mogu kupiti odjednom. Zbog oskudnih zaliha benzinske pumpe redovno ostaju bez goriva i na točilice postavljaju natpise “Ne radi”.
Predsjednik Vladimir Putin je krajem juna obećao mjere za stabilizaciju tržišta, dok su vlasti pozvale na smirenost, navodeći da se problemi u lancima snabdijevanja brzo rješavaju.
Uprkos tim uvjeravanjima, nestašice izazivaju ozbiljne poremećaje. Rusi su ukrajinske napade dronovima dugog dometa i probleme s gorivom izdvojili kao najvažnije događaje u junu, pokazuje mjesečno istraživanje nezavisnog anketara Levada centra, koji je Moskva označila kao stranog agenta.
Isto istraživanje pokazalo je da je broj ljudi koji smatraju da se zemlja kreće u pravom smjeru zabilježio najveći mjesečni pad od 2018. godine - sa 61 odsto u maju na 52 odsto.
Broj ispitanika koji odobravaju Putinov rad kao predsjednika pao je u junu na 74 odsto, što je najniži nivo od početka ruskog rata u Ukrajini početkom 2022. godine, pokazalo je istraživanje.
“Ljudi postaju veoma ljuti. Dugi redovi, teško je natočiti gorivo, a uz to je i vrućina. Mnogima ne radi klima-uređaj. Nekima čak pozli dok čekaju u redovima”, rekao je za Rojters vozač Nikita, čekajući da natoči gorivo u Moskvi. “Koliko će ovo trajati, niko ne zna.”
Kijev je nastavio kampanju napada dronovima na energetske ciljeve, za koju kaže da ima za cilj da poveća cijenu rata za Rusiju i izvrši pritisak na nju da pristane na mir. Ukrajinska vojska saopštila je u ponedjeljak da je tokom noći pogodila rafinerije nafte u ruskim Jaroslavskoj i Lenjingradskoj oblasti.
Dva izvora iz industrije kazala su juče za britansku agenciju da je rafinerija nafte u Omsku, najveća u Rusiji, obustavila rad nakon ukrajinskog napada dronom. Napad na rafineriju u ponedjeljak, duboko u Sibiru, bio je jedan od ukrajinskih napada najvećeg dometa u sukobu koji je već uveliko u petoj godini.
Obustava rada postrojenja, koje je najveći proizvođač benzina u Rusiji, vjerovatno će dodatno pogoršati nestašice goriva širom zemlje.
“Objekti rafinerije nafte u Omsku oštećeni su u napadu od ponedjeljka. Niko od zaposlenih u postrojenju nije povrijeđen”, rekao je u utorak u saopštenju Anatolij Serišev, predstavnik Kremlja za Sibir.
Prema informacijama zasnovanim na izvorima, rafinerija nafte u Omsku je 2024. preradila 22 miliona tona nafte, odnosno oko 440.000 barela dnevno, proizvevši pet miliona tona benzina i osam miliona tona dizela.
Rusija je tokom rata, koji je sada u petoj godini, više puta napadala ukrajinsku energetsku infrastrukturu, izazivajući široko rasprostranjene nestanke struje i nestašice grijanja tokom zime.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
