Hitlerova rodna kuća započinje novi život kao policijska stanica

Zgrada u kojoj je rođen Adolf Hitler, u blizini austrijske granice sa Njemačkom, zvanično počinje novi život kao policijska stanica. Austrijska vlada se nada da će prenamjena spriječiti da to mjesto postane odredište hodočašća neonacista.

Nakon višegodišnje rasprave o velikoj tradicionalnoj kući u nizu u gradu Braunau na Inu, koja je bila u privatnom vlasništvu i u kojoj je djelovala humanitarna organizacija za osobe sa invaliditetom, Austrija je 2017. godine prinudno otkupila objekat, a 2019. najavila njegovu rekonstrukciju i pretvaranje u policijsku stanicu, piše agencija Rojters.

I prije prenamjene, jedini znak istorijskog značaja zgrade bio je kamen na trotoaru, donijet iz koncentracionog logora Mauthauzen, sa natpisom "Nikad više fašizam", u kojem se Hitler ne pominje. Kamen je ostao na istom mjestu. Na bijeloj fasadi dodat je samo natpis "Policija".

"Cilj je bio da se spriječi svako povezivanje sa Adolfom Hitlerom i da se zgrada na taj način liši te mistike", rekao je novinarima šef odjeljenja za istoriju u austrijskom Ministarstvu unutrašnjih poslova Štefan Mlčoh, tokom obilaska objekta.

Nekadašnji muzej umjetnosti

Tu mistiku podsticao je nacistički kult ličnosti izgrađen oko Hitlera, za vrijeme čije vladavine je "Firerova rodna kuća" bila muzej umjetnosti. Hitler je u njoj živio samo nekoliko sedmica 1889. godine, prije nego što se njegova porodica odselila, kazao je Mlčoh.

Prolaznici se često zaustavljaju kako bi fotografisali zgradu, ali njihovi stavovi o Hitleru uglavnom nijesu poznati. Lokalni zvaničnici navode da sada postoje samo "izolovani incidenti" sa posjetiocima i da ih je manje nego ranije.

Nijesu iznijeli više detalja, ali su nacistički pozdrav i drugi nacistički simboli zabranjeni u Austriji.

Upitan kako je javnost reagovala na projekat, gradonačelnik Johanes Vajdbaher rekao je za Rojters:

"Mislim da su stanovnici Braunaua to, u cjelini gledano, prihvatili i da mogu da žive s tim".

Vajdbaher je bio član komisije koja je preporučila da se zgrada koristi u humanitarne svrhe ili kao sjedište neke državne službe. Na kraju je zaključeno da bi prisustvo humanitarne organizacije objekat učinilo previše dostupnim javnosti, kazao je on.

"Mislim da ovo nije loš pristup, ali moraćemo da sačekamo i vidimo da li će funkcionisati onako kako se svi nadamo i očekujemo", rekao je Vajdbaher.

Nikad ne zaboraviti ili što prije zaboraviti?

Projektu su se neki protivili, među njima i Komitet Mauthauzen, glavna austrijska organizacija preživjelih u Holokaustu, koja smatra da policijska stanica nije primjereno rješenje i da bi trebalo učiniti više kako bi se ukazalo na Hitlerove zločine.

"Svake godine se u memorijalnom centru koncentracionog logora Mauthauzen održava ceremonija na kojoj se poručuje: nikad više. A u Braunauu poručuju: zaboravimo što prije", rekao je Robert Ajter iz Komiteta Mauthauzen i Mreže protiv rasizma i desničarskog ekstremizma.

Austrija je decenijama tvrdila da je bila prva žrtva nacionalsocijalizma, pošto ju je Hitlerova Njemačka anektirala 1938. godine. Danas priznaje da su Austrijanci bili i počinioci, ali rijetko detaljnije govori o tome.

"Svijet neće zaboraviti gdje je rođen najgori masovni ubica u istoriji. Vikipedija neće promijeniti svoje podatke", rekao je Ajter, dodajući da neće biti smanjen broj neonacista koji "hodočaste u Braunau".

Pojedini stanovnici doveli su u pitanje prenamjenu kuće.

"Više bih voljela da su uradili nešto drugo, ali tako je kako je", rekla je sedamdesetčetvorogodišnja Irena, dodajući da bi željela da je humanitarna organizacija ostala u zgradi.

Većina je, međutim, podržala projekat.

"Odlično je i to je dobra ideja", rekao je agent za nekretnine Tomas Šprajc. "S vremena na vrijeme tamo su se okupljale neonacističke grupe, a sada je to prošlost".