Novi komandant između fronta i političke borbe u Kijevu

Mihailo Drapati je još 2014. godine stekao reputaciju odlučnog terenskog komandanta, kada je tokom sukoba u Mariupolju oklopnim vozilom probio proruske barikade.

Više od decenije kasnije, 43-godišnji general preuzima komandu nad ukrajinskim oružanim snagama u trenutku kada se zemlja suočava istovremeno sa pritiskom na frontu, manjkom ljudstva i političkim potresima u Kijevu.

Rat u Ukrajini je istovremeno iscrpljujući sukob velikih gubitaka i poligon za ubrzane tehnološke promjene. Prednost sve više stiče strana koja se brže prilagođava i uspješnije uvodi nova sredstva, prije svega dronove, u svakodnevne borbene operacije.

Drapati je naslijedio 60-godišnjeg Oleksandra Sirskog. Predstavnik je mlađe generacije ukrajinskih vojnih komandanata, otvorenih prema savremenim metodama ratovanja.

Prema pisanju “Njujork tajmsa”, Drapati je jedan od ključnih tvoraca ukrajinske strategije “linije dronova”. Umjesto da se oslanja isključivo na statične rovove u kojima su ranjivi pješadijski vojnici, Ukrajina je iza linije fronta uspostavila neprekidnu “zonu uništenja”, ispunjenu borbenim i izviđačkim dronovima i automatizovanim oružnim sistemima.

Takav pristup je doprinio usporavanju ruskog napredovanja i omogućio ukrajinskim snagama da na pojedinim djelovima fronta ponovo preuzmu inicijativu. Istovremeno je podstakao nadu u zemlji iscrpljenoj ratom i velikim ljudskim gubicima, navodi “Tajms”.

Iako su posljednja dešavanja na ratištu bila povoljnija za Ukrajinu, naročito kada je riječ o dalekometnim udarima na ciljeve u Rusiji i na Krimu, analitičari upozoravaju da smjena vojnog vrha mora biti sprovedena bez većih potresa kako bi se sačuvao postojeći zamah. Tranziciju dodatno komplikuju političke tenzije koje su prethodile smjeni Sirskog, uključujući sporove u ukrajinskom vrhu oko vojne strategije i stepena oslanjanja na dronove i robotske sisteme.

Protesti Ukrajinaca su dodatno pojačali pritisak na predsjednika Volodimira Zelenskog. Demonstranti su najprije tražili povratak smijenjenog ministra odbrane Mihaila Fedorova, a potom i odlazak Sirskog. Zelenski je na kraju imenovao Drapatija, koji je podržavao Fedorova i njegovu viziju modernijeg načina ratovanja.

U komentaru objavljenom na internetu, Mik Rajan, penzionisani australijski general i saradnik Instituta Loui, istraživačke organizacije iz Sidneja, napisao je: “Opasnost je sada u tome što promjena komande može stvoriti period neizvjesnosti dok se novi rukovodioci ne snađu, a ruske snage to iskoriste.”

“Prvi zadatak novog tima je da osigura da reorganizacija ne uspori tempo operacija na frontu, duboko na teritoriji Rusije - niti inovacije unutar ukrajinske vojske”, dodao je.

“Njujork tajms” ocjenjuje da Drapati preuzima komandu usred čitavog spleta kriza. Moraće da rješava probleme ukrajinskog sistema regrutacije, istovremeno se pripremajući za mogući novi talas ruske mobilizacije. Pred njim je i zadatak da zaštiti energetsku mrežu od zimskih napada u trenutku kada najsavremenijim ukrajinskim sistemima protivvazdušne odbrane ponestaje municije, kao i da zaustavi sporu i krvavu rusku kampanju usmjerenu na uništavanje preostalih uporišta odbrane u Donbasu, na istoku zemlje.

Smjena Fedorova pokazala je i dubok razdor između vojnog vrha i Ministarstva odbrane oko upravljanja ratom, s kojim će novo rukovodstvo morati da se izbori.

Analitičari ocjenjuju da će Drapati u odnosu sa predsjedničkim kabinetom morati pažljivo da balansira između operativne samostalnosti, koju zagovaraju vojni reformisti, i sklonosti Zelenskog da neposredno utiče na vođenje operacija.

Sirski je, zahvaljujući spremnosti da slijedi naloge političkog vrha, za Zelenskog bio predvidljiv partner. Drapati, nasuprot tome, preuzima dužnost uz podršku reformskog kruga koji traži otklon od krutog, strogo hijerarhijskog komandovanja, ističe “Tajms”.

Valerij Zalužnji, bivši glavnokomandujući ukrajinske vojske, kojeg je Zelenski smijenio 2024. nakon neslaganja oko mobilizacije i strategije kontraofanzive, ocijenio je da je zadatak koji čeka Drapatija “mnogo teži nego što on zamišlja”.

Istaknuti ukrajinski vojni analitičar Taras Čmut ocijenio je da se pravi sukob u Kijevu vodi oko nabavki za odbranu, odnosno oko toga šta će Ukrajina kupovati za vojsku sopstvenim i novcem partnera, kao i koji bi moćni proizvođači oružja zbog toga mogli da izgube prihode.

Analitičari upozoravaju da će Drapati imati tek ograničen uticaj na te odluke, kao i na reforme koje je Fedorov pokrenuo radi suzbijanja korupcije i nabavke savremenijeg naoružanja, uključujući dronove.

Mikola Bjeljeskov iz Nacionalnog instituta za strateške studije u Kijevu upozorava da Drapati preuzima upravljanje operacijama duž veoma širokog fronta u trenutku kada nadležnosti Generalštaba i Ministarstva odbrane još nijesu u potpunosti razgraničene.

“On uživa poštovanje među vojnicima i spreman je za dijalog sa drugim važnim akterima unutar Ukrajine”, izjavio je za Rojters.

Ukrajinsku vojsku i dalje prate izvještaji o zloupotrebama, korupciji i lošem upravljanju, kako u sistemu regrutacije tako i unutar samih jedinica.

Pravi sukob u Kijevu vodi se oko nabavki za odbranu, odnosno oko toga šta će Ukrajina kupovati za vojsku sopstvenim i novcem partnera, kao i koji bi moćni proizvođači oružja zbog toga mogli da izgube prihode

Dio vojnih i političkih analitičara Drapatijevu prošlogodišnju ostavku sa mjesta komandanta Kopnenih snaga, nakon niza smrtonosnih ruskih napada na centre za obuku, vidi kao znak njegove spremnosti da preuzme odgovornost. Drapati je tada poručio da je pokušavao da iskorijeni sovjetski model komandovanja obilježen “atmosferom straha”, nedostatkom inicijative i sistemskim zloupotrebama.

Serhij Pritula, istaknuti organizator kampanja za pomoć ukrajinskoj vojsci, pohvalio je Drapatijev integritet i ugled među vojnicima, ali je upozorio na “prenaduvana očekivanja”, prenio je Rojters.

“Problem mobilizacije neće biti riješen mahanjem čarobnim štapićem. Stanje na frontu neće se automatski stabilizovati samo zato što se Drapati pojavio”, napisao je na Fejsbuku.

Nezavisna poslanica Ljudmila Buimister, bivša komandantkinja specijalnih snaga koja i dalje služi u vojsci, očekuje da Drapati promijeni kulturu vrhovne komande, zaustavi praksu mikroupravljanja odlukama na ratištu i uvede više reda i usklađenosti u raspoređivanje snaga.

Od Drapatija se takođe očekuje da nastavi mnoge tehnološki zasnovane inicijative koje je zagovarao Fedorov.

Džek Votling, analitičar Kraljevskog instituta ujedinjenih službi u Londonu, ocijenio je da bi promjena na vrhu mogla otvoriti prostor za Fedorovljev pristup zasnovan na podacima, čiji je cilj poboljšanje učinka ukrajinske vojske.

Od Drapatija se očekuje i da komandantima omogući donošenje odluka u realnom vremenu, u skladu sa stanjem na ratištu. Za vrijeme Sirskog, niži komandanti su negodovali zbog onoga što su smatrali mikroupravljanjem, jer je Generalštab morao da odobri promjenu taktike ili povlačenje sa ugroženih položaja.

Sirski je stekao reputaciju komandanta spremnog da trpi velike gubitke radi zadržavanja takvih položaja ili izvođenja napada, iako je tvrdio da mu je zaštita vojnika prioritet.

Vjeruje se da Drapati, poput Fedorova, uzroke problema sa popunom vojske prije svega vidi u slabostima unutar sistema, nedostacima u obuci i korupciji, a ne u tome da nema dovoljno ljudi sposobnih za služenje. Ukrajinske vlasti se nadaju da bi promjena kulture u vrhovnoj komandi mogla povećati spremnost građana da se priključe vojsci, ističe “Tajms”.

“Već sada vidimo rast morala i među pripadnicima oružanih snaga i u široj javnosti”, kazala je Buimister.

Glavni narednik Andrij Klimenko, 45-godišnji ukrajinski vojnik sa južnog fronta, rekao je u telefonskom razgovoru za “Tajms” da postoji “opšti osjećaj euforije koji stvara neku vrstu teško objašnjivog emotivnog podsticaja motivaciji”.

“Ta euforija”, dodao je, “proističe iz osjećaja da je komandovanje po principu ‘mašine za mljevenje mesa’ zamijenjeno, nadamo se, pravim vođstvom na bojnom polju.”