Belgijska zvaničnica: Kriminalne grupe koriste stanove iznajmljene preko Airbnb-a za skrivanje droge, novca i oružja

Belgijska zvaničnica: Kriminalne grupe koriste stanove iznajmljene preko Airbnb-a za skrivanje droge, novca i oružja

Stanovi i apartmani koji se kratkoročno iznajmljuju preko platformi poput Airbnb-a koriste se kao skrovišta za novac, drogu, oružje i ljude, a njima se služe kriminalne grupe, saopštila je belgijska zvaničnica zadužena za borbu protiv trgovine drogom Ine van Vajmerš.

Belgijska nacionalna komesarka za borbu protiv droge tvrdi da brz razvoj elektronske trgovine uveliko olakšava djelovanje organizovanog kriminala, prenosi Gardijan.

Vlasti u Belgiji nemaju preciznu predstavu o razmjerama problema, ali kriminalci koriste fleksibilnost koju nude platforme za kratkoročno iznajmljivanje, rekla je ona za britanski list.

„Treba vam neko da preuzme pošiljku iz luke. Ne znate tačno kada će brod stići. Pa možete iznajmiti stan ili studio preko Airbnb-a na tri dana. Veoma je fleksibilno. Ako brod ne ide u Antverpen, već u Marsej, postoji mogućnost besplatnog otkazivanja“, objasnila je van Vajmerš.

Ona je kazala da kompanije koje nude kratkoročni najam moraju biti otpornije kako bi se spriječila njihova zloupotreba od strane kriminalaca.

Početkom avgusta policija je zaplijenila 3,3 kilograma kokaina i 4.845 eura u gotovini koje je pronašla u stanu u centru Brisela iznajmljenom preko Airbnb-a, za koji se vjeruje da je korišćen za skladištenje i pakovanje droge, objavila je novinska agencija Belga. Godine 2024, kada je 11 osoba osuđeno zbog učešća u velikoj operaciji trgovine drogom između Belgije i Velike Britanije, otkriveno je da je droga vrijedna 21 milion eura zaplijenjena u stanu iznajmljenom preko Airbnb-a u Stadenu, u Zapadnoj Flandriji.

Predstavnik Airbnb-a u Belgiji odbio je da komentariše slučaj, ali je Gardijan uputio na nedavne izjave Klemana Eulrija, direktora Airbnb-a za Francusku i zemlje Beneluksa.

On je za De Standard rekao da rezervacije kriminalaca predstavljaju krajnju manjinu među milionima rezervacija koje kompanija obrađuje svake godine. Kazao je da je svaki takav slučaj jedan slučaj previše i da kompanija preduzima različite mjere, uključujući korišćenje vještačke inteligencije za prepoznavanje sumnjivih rezervacija. Dodao je da se prijave problematičnih korisnika uvijek prosljeđuju policiji i lokalnim vlastima.

Kratkoročni najam samo je jedan od aspekata moderne ekonomije koji organizovanom kriminalu olakšavaju djelovanje.

Van Vajmerš je navela jednostavnost otvaranja anonimnih mejl naloga, šifrovane komunikacije, kriptovalute i rasprostranjenost dostave paketa.

„Činjenica da elektronska trgovina doživljava procvat uveliko olakšava organizovani kriminal“, ocijenila je belgijska zvaničnica.

Ona je kazala da su i kompanije za dostavu prilično izložene opasnosti da ih organizovani kriminal iskoristi, jer „više nije sumnjiva situacija kada vidite bijeli kombi koji se zaustavlja ispred kuće vašeg komšije i ... malu kutiju koja se predaje“.

Van Vajmerš je postala prva nacionalna komesarka Belgije za borbu protiv droge 2023. godine, nakon što se Antverpen učvrstio na poziciji jedne od glavnih kapija za ulazak kokaina u Evropu.

Njeno imenovanje uslijedilo je nakon talasa nasilja povezanog sa drogom i prijetnji. Godine 2022. tadašnji belgijski ministar pravde morao je da živi pod policijskom zaštitom nakon što je otkriven navodni plan za njegovu otmicu. Antverpen je bio pogođen nizom napada granatama i smrtonosnim ubistvom 11-godišnje djevojčice, žrtve sukoba suparničkih narkobandi.

Prošle godine anonimni istražni sudija, koji je četiri mjeseca morao da živi u sigurnoj kući, upozorio je da Belgija rizikuje da postane narko-država, oštro kritikujući reakciju vlade na problem.

Upravo je Van Vajmerš ranije upozorila na opasnost od nastanka narko-države. Ona je kazala da i dalje stoji iza svog ranijeg stava da „ako ništa ne uradimo, rizikujemo da postanemo narko-država ... u kojoj više ne znate ko su dobri, a ko loši momci“.

Njen prioritet je borba protiv novca stečenog kriminalom.

„Ovo čudovište sa mnogo glava ima samo jedno srce, a to je novac“, istakla je komesarka.

Njena strategija podrazumijeva i kontrolu malih biznisa – frizerskih salona, salona za nokte ili noćnih prodavnica – koji se koriste za pranje novca. Njena poruka lokalnim vlastima je da moraju da kontrolišu i istražuju „sumnjivu prodavnicu“ u svom kraju.

„Važno je jer su svi ti mali biznisi jedna velika mreža“, naglasila je ona.

Van Vajmerš je kazala da su kriminalne grupe promijenile način djelovanja, koristeći male biznise umjesto velikih konstrukcija za pranje novca koje su koristile ranije.

Organizovani kriminal se transformisao iz hijerarhijskih piramida zasnovanih na povjerenju u labavije, anonimne mreže u kojima kriminalci više ni sami ne znaju kojoj mreži pripadaju, dodala je.

Nezakonite aktivnosti povjeravaju se različitim kriminalnim grupama koje su specijalizovane za pranje novca, nabavku ili korišćenje oružja.

„To je zaista kriminal kao usluga i veoma je oportunistički“, kazala je ona.

Nakon brzog napredovanja kroz belgijski pravosudni sistem, van Vajmerš je postala poznata po konceptu „strategije ledenog brijega“ u borbi protiv organizovanog kriminala povezanog sa drogom.

Pucnjave i eksplozije predstavljaju vidljivi dio ledenog brijega, kazala je ona, dok se ispod površine nalaze štetne posljedice koje se ne povezuju uvijek direktno sa organizovanim kriminalom – od ljudi koje usmrte vozači pod dejstvom alkohola ili droge, do žrtava nasilja u porodici i seksualnih krivičnih djela povezanih sa drogom.

Iako naglašava važnost policije, ona smatra da društvo mora mladima obezbijediti perspektivu kako bi spriječilo njihovo uvlačenje u narkobande, odnosno da mora da se „otopi ledeni brijeg“.

„Moramo da investiramo u zagrijavanje temperature vode“, kazala je ona, navodeći obrazovanje, strategije za borbu protiv siromaštva, stanovanje i adekvatne zarade radnika u dostavnim službama.

U Briselu je policija 2025. godine zabilježila 101 pucnjavu, što su lokalni mediji ocijenili kao rekordan broj, a one su često bile posljedica borbe bandi za teritoriju. Van Vajmerš povezuje povećanje broja pucnjava sa socijalnim problemima, „jer ljudi koji pucaju nemaju nikakvu perspektivu“.

U Briselu 12,8 odsto ljudi starosti od 15 do 29 godina nije u obrazovanju, zaposleno ili na obuci, što je iznad nacionalnog prosjeka, iako je taj broj u padu od početka ovog milenijuma.

„Naivno je vjerovati da će čisto represivni pristup smanjiti broj pucnjava. Imaćemo manje pucnjava tek kada bude manje ranjivih ljudi. Zapravo, moramo ojačati otpornost društva u cjelini“, kazala je van Vajmerš.

Evropsko udruženje smještaja za odmor, koje predstavlja Airbnb i druge platforme, saopštilo je da su kompanije najbolje pozicionirane da odgovore na ovaj problem.

Van Vajmerš je kazala da njen tim planira da stupi u kontakt sa onlajn platformama za rezervaciju smještaja.

„Ono što sada želimo da znamo jeste koji su kriterijumi za sumnjivu rezervaciju, šta iz toga možemo da naučimo i kako možemo da vam pomognemo da budete otporniji“, zaključila je ona.