Marijupolj pod ruskom okupacijom: Stanovi na kostima mrtvih

Kvadrat stana u Marijupolju je poskupio – mnogi Rusi hoće da žive uz more. Dojče vele (DW) rekonstruiše kako je na zgarištu izgrađen stambeni blok u Metalurškom prospektu, kako se tamo nekad živjelo, a kako sada.

Profesorka engleskog jezika Halina Artemova živjela je gotovo 40 godina u Marijupolju, na adresi Metalurški prospekt 87.

"To je moj voljeni grad. Kad vidim fotografije, navru mi suze. Poznajem svaku pukotinu u asfaltu, svako stablo", rekla je za DW.

U ruskom napadu u martu 2022. jedna raketa pogodila je njenu stambenu zgradu u ovom gradu na Azovskom moru.

U susjednoj zgradi, na adresi Metalurški prospekt 85, fotograf Jevhen Sosnovski živio je sa suprugom dvadeset godina. "Sve sam sam napravio, od uređenja enterijera do namještaja. Mnogo smo uložili i željeli smo da tamo mirno provedemo starost."

Nakon raketnog udara planula je i njegova zgrada. Stanovnike su protjerale ruske jedinice, a nisu smjeli da ponesu ni hranu ni odjeću.

Na mjestu kuće Jevhena Sosnovskog danas se nalazi parking, a tamo gdje je živjela Halina Artemova podignuta je nova zgrada.

Ruski građevinski investitor "Su-2007", koji posluje na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom, srušio je više oštećenih objekata na Metalurškom prospektu i na njihovom mjestu izgradio višespratnice.

One su dio stambenog kompleksa "Lenjingradski kvart".

DW nema pristup područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom i ne može direktno da izvještava iz Marijupolja.

Ipak, razgovori sa bivšim stanovnicima grada, satelitski snimci i istraživanja na internetu omogućavaju djelimičnu rekonstrukciju današnjeg života u Marijupolju.

Novi stanari

Ljudi koji su se već uselili u nove stanove na Metalurškom prospektu međusobno komuniciraju na internet forumima za komšije. Kako proizlazi iz tih foruma, većina njih kupila je stanove za sopstvene potrebe ili za izdavanje.

Zanimaju ih mogućnosti dostave namještaja iz Rusije, kao i izbor vrtića i škole za njihovu djecu.

U razgovorima se takođe podsjeća da je prilikom predaje dokumentacije najvažnije da dokumenti budu ruski.

Mnogi još nisu završili uređenje svojih stanova, a neke porodice sa malom djecom žale se na buku: "Vrijeme je za odmor! Prestanite već jednom sa tim prokletim radovima! Ili ste možda proukrajinski nastrojeni i protiv ruskih zakona?"

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Vjačeslava Širjajeva, stanove u novogradnji Marijupolja uglavnom kupuju doseljenici. To su mahom ljudi iz ruskih bezbjednosnih struktura, državni službenici i logističko osoblje povezano sa vojskom.

"Tu je i mali broj ljudi koji jednostavno žele da žive uz more, ali ne mogu da priušte Krim ili Soči", kaže on.

Na područjima pod ruskom okupacijom nude se povoljni stambeni krediti sa godišnjom kamatnom stopom od dva odsto tokom cijelog trajanja kredita, pod uslovom da korisnik posjeduje rusko državljanstvo.

Maksimalni iznos kredita je šest miliona rubalja (oko 63.000 eura), a sopstveno učešće mora biti najmanje deset odsto.

Cijene stanova znatno porasle

U Marijupolju se grade desetine stambenih zgrada, a mnoge su već useljene. Prema podacima ruskih banaka, grad zauzima prvo mjesto među okupiranim područjima po broju odobrenih hipotekarnih kredita.

Cijene nekretnina tokom jedne godine porasle su za trećinu, prije svega zbog položaja uz more. Takvu lokaciju, tvrdi Širjajev, nije moguće pronaći u Rusiji.

Međutim, prema njegovim riječima, kvalitet stanova veoma je loš. "Investitori štede na svemu, ali uprkos tome traže zelenaške cijene."

Stambeni kompleks "Lenjingradski kvart" nalazi se nedaleko od centra grada i svega deset minuta vožnje od mora.

Jednosobni i dvosobni stanovi koštaju između 7,5 miliona rubalja (oko 79.000 eura) i gotovo deset miliona rubalja (oko 105.000 eura), dok su trosobni stanovi dostupni od deset miliona rubalja naviše.

Cijena po kvadratnom metru, u zavisnosti od veličine stana, zgrade i faze gradnje, kreće se između 120.000 rubalja (oko 1.260 eura) i 217.000 rubalja (oko 2.280 eura).

Novim doseljenicima odobravaju se popusti do 12 odsto. "Lenjingradski kvart" obuhvata 15 zgrada sa 12 do 15 spratova.

Stanovnici kompleksa u internet raspravama navode da svoje hipoteke osiguravaju "od ratnih rizika". Ako bi njihova zgrada bila uništena, više ne bi morali da otplaćuju kredit banci, ali bi izgubili pravo na stan.

"Ako vlasnik preživi uništenje svog stana, ima pravo na socijalnu pomoć", napisao je jedan stanovnik.

Na forumima se, međutim, niko ne osvrće na činjenicu da su na mjestu današnjeg "Lenjingradskog kvarta" još prije nekoliko godina živjeli drugi ljudi.

Mrtvi i ranjeni u Marijupolju

Prema podacima Ujedinjenih nacija, tokom borbi 2022. godine oštećeno je ili uništeno 90 odsto zgrada u gradu. Mediji procjenjuju da broj poginulih doseže desetine hiljada.

Bivši stanovnici Metalurškog prospekta, sa kojima je razgovarao DW, svjedoče o mrtvim i ranjenim komšijama.

"Ujutru 21. marta izašao sam iz podruma i ugledao ugljenisano tijelo ispred ulaza. Nije moglo da se prepozna o kome je riječ. Stariji nepokretni muškarac sa sedmog sprata poginuo je u požaru. Još jedan muškarac skočio je sa šestog sprata tokom požara i poginuo. Na petom spratu živio je ljekar. Kada je raketa pogodila zgradu, bio je na dužnosti, ali je njegova supruga izgorjela", prisjeća se Jevhen Sosnovski.

Halina Artemova kaže: "Muškarac i njegov sin iz susjedne zgrade poginuli su kada su izašli po vodu. U zgradi broj 89 žena je nakon raketnog udara ostala zatrpana pod betonskom pločom i umrla. U broju 91 raketa je pogodila prvi sprat i pritom ubila čitavu jednu porodicu."

Halina je i sama ranjena gelerom. Uspjela je da napusti Marijupolj sa svojom majkom i sinom.

Jevhen Sosnovski pogođen je projektilom. I on je sa suprugom i taštom pobjegao iz grada.

Mnogi stanovnici granatiranih zgrada, čiji stanovi ipak nisu bili uništeni, ostali su u Marijupolju. DW je saznao da ih okupacione vlasti pozivaju da napuste svoje stanove. Zauzvrat im obećavaju nove.

"Oduzeli su nam dobar život"

Oni koji su pobjegli uglavnom imaju razumijevanja za svoje nekadašnje komšije koje su ostali u gradu.

Međutim, rusku okupaciju doživljavaju sa dubokim prezirom. "Lokalno stanovništvo se istiskuje iz Marijupolja", kaže Halina Artemova. Danas sa sinom živi u Kijevu.

Tamo sada živi i Jevhen Sosnovski. "Grade na ljudskim kostima i grade brzo kako bi izbrisali tragove zločina", kaže Sosnovski o postupcima Rusa u Marijupolju.

Ni Artemova ni Sosnovski ne razmišljaju o povratku u rodni grad niti o preregistraciji svoje imovine prema pravilima ruskih okupacionih vlasti. Pri tom nije jasno da li bi im uopšte bio dozvoljen povratak.

Ukrajina, međutim, ne isplaćuje naknadu za izgubljene nekretnine jer vlasti bez pristupa okupiranom području ne mogu da procijene stvarno stanje.

"Grade svoje šarene kuće tamo gdje je bilo groblje. Najradije bih ih bombardovao, ali samo ako u zgradama nema ljudi. To je očajno", kaže jedan od bivših stanovnika Metalurškog prospekta.

I on je tamo živio decenijama i još se sjeća kako je njegovo dijete napravilo prve korake u stanu koji danas više ne postoji.

Danas svoj grad opisuje ovako: "U centru je još nekako podnošljivo, ali čim malo skrenete lijevo ili desno, osjeća se miris smrti."