Mladunci divljeg dabra rođeni u Norfolku prvi put poslije više od 500 godina: "Mislimo da je jednog opekla kopriva"

Mladunci divljeg dabra rođeni su u Norfolku u Engleskoj prvi put poslije više od 500 godina, prenosi britanski list Gardijan.

Dvoje mladunaca potomci su dva dabra koja žive u divljini, a koji su se u decembru pod misterioznim okolnostima pojavili u rezervatu prirode Penstorp, u blizini Fakenama, navodi Gardijan u tekstu na svom portalu.

Taj par, koji je napravio jazbinu na rijeci Vensam, bili su prvi divlji dabrovi zabilježeni u Norfolku otkako je ta autohtona vrsta istrijebljena u Engleskoj lovom početkom 16. vijeka.

Kako su stigli do rijeke Vensam i dalje je misterija. Iako su se dabrovi od 2015. ponovo nastanili u engleskoj prirodi, smatra se da je najbliža populacija divljih dabrova udaljena više od 200 kilometara, na rijeci Stur u Kentu.

Neki sumnjaju da su taj par dabrova ilegalno pustili aktivisti za zaštitu prirode, u okviru prakse poznate kao "beaver bombing" - neovlašćeno puštanje dabrova u prirodu - što Penstorp ne podržava, rekao je upravnik rezervata Ričard Spauejdž.

Ipak, pozdravio je dolazak "veoma razigranih" mladunaca, za koje se smatra da su stari oko tri mjeseca.

"Nevjerovatno je", rekao je.

Dodao je da su gledanje snimaka sa kamera-zamki i trenutak kada su otkrili da su mladunci rođeni donijeli ogromnu radost.

"U početku smo vidjeli jednog mladunca sa roditeljem kako se samo vrzma unaokolo, radi male dabarske stvari, gricka komadiće grana i lišća. A onda je na kasnijem snimku otišao... i odjednom se vratio trčeći, dok je za njim trčao još jedan mladunac", rekao je upravnik.

Izgleda da mladunci rado jedu vrbu i vodenu nanu, ali im nije prijalo baš sve što se našlo na "jelovniku" u Norfolku.

"Mislimo da je jednog opekla kopriva, jer je iznenada reagovao, odskočio unazad i počeo da trese glavom", kazao je Spauejdž.

Već postaju veoma samostalni i uče kako da zarone u rijeku i udare repom o površinu vode kako bi proizveli snažan prasak kada žele da otjeraju predatora.

"Imamo snimak odraslog dabra kako udara repom o vodu pred vidrom... a sada to umije i jedan od mladunaca", kazao je upravnik rezervata.

Iako dabrovi žive na tajnoj, nepristupačnoj lokaciji u rezervatu prirode, moguće je da će u budućnosti proširiti teritoriju i postati vidljiviji posjetiocima, rekao je Spauejdž.

Rođenje mladunaca, međutim, stvara problem jer u budućnosti neće imati s kim da se pare osim sa roditeljima i braćom ili sestrama, piše Gardijan.

"Ne možete imati samo jednu porodicu u riječnom sistemu. Potreban vam je širi genetski fond", rekao je Spauejdž.

Rezervat sada prikuplja novac putem donacija kako bi mogao da podnese zahtjev vladinom savjetodavnom tijelu Prirodna Engleska za dozvolu da legalno uvede još divljih dabrova u rijeku Vensam, koja se uliva u područje Norfolk Brouds.

Biće to skup projekat koji će uključivati istraživanja riječnog sistema, obuku zaposlenih i razgovore sa brojnim zainteresovanim stranama, ali Spauejdž se nada da će sve prepreke biti prevaziđene kako bi prva porodica divljih dabrova u Norfolku mogla da napreduje.

"Ako uspijemo da uvedemo još dabrova, oni će se međusobno razmnožavati i populacija će moći pravilno da se širi", kazao je.

Poljoprivrednici su se tradicionalno protivili ponovnom naseljavanju dabrova u Velikoj Britaniji zbog straha da bi njihove brane mogle da poplave polja i oštete usjeve. Međutim, tokom toplotnog talasa jedan farmer je za Gardijan rekao da mu je najveća prednost bila porodica dabrova koja je na njegovom imanju napravila rezervoar sa tri miliona litara vode.

"Ono što se sada dešava jeste da vlasnici zemljišta odjednom shvataju da, kada imaju dabrove, oni zadržavaju i regulišu vodu, što je dragocjeno za poljoprivredno zemljište u uslovima današnje klime", rekao je Spauejdž.

Dodao je da bi uvođenje još dabrova u rijeku Vensam bilo prilika da vlada preuzme vodeću ulogu u obnovi populacija vrsta, a pomoglo bi i da se ublaži nezadovoljstvo koje mnogi zaštitnici prirode osjećaju zbog sporosti i ograničenog obima legalnog puštanja dabrova u prirodu u Velikoj Britaniji.

Do sada je uticaj dabrova na rezervat bio minimalan: "Nijesu napravili nijednu branu niti su bilo šta izgradili na rijeci. Jedino što rade jeste da pomalo krče drveće i kopaju sićušne kanale uz obale rijeke."

Prorjeđivanjem dijela obližnje šume, dabrovi su otvorili bogato močvarno stanište rezervata, omogućivši da više svjetlosti dopre do šumskog tla i podstakne rast biljaka.

"To znači više hrane – ne samo za njih, već za sav živi svijet... Oni rade ono što smo mi kao ljudi pokušavali da radimo u okviru našeg plana upravljanja, ali smo to radili prilično loše, dok oni to rade veoma dobro", kazao je Spauejdž.

Plave sjenice, velike sjenice, crnoglave grmuše, barske koke, šojke, divlje patke, pačići, lisice, vidre i srne zabilježeni su kako koriste ili piju vodu iz plitkih riječnih kanala širine oko 30 centimetara koje su napravili dabrovi.

Portparol organizacije Prirodna Engleska Met Herd rekao je: "Sarađujemo sa rezervatom prirode Penstorp, organizacijom Biver Trast i drugim zainteresovanim stranama kako bismo obezbijedili dobrobit životinja i razvili plan djelovanja."

"Ponovno naseljavanje dabrova u naše predjele može donijeti ogromnu korist obnovi prirode, a tamo gdje se njihovo puštanje pažljivo sprovodi, moguće je ostvariti dugoročne koristi za životnu sredinu", rekao je Herd.