Politiko: Merc se priprema da optuži Rusiju za pokušaj napada dronom u Lajpcigu i najavi "opsežne" sankcije

Njemački kancelar Fridrih Merc priprema se da optuži Rusiju za pokušaj napada dronom u Lajpcigu i najavi "opsežne" sankcije, što bi predstavljalo dodatno zaoštravanje stava Berlina prema Moskvi, piše briselski portal Politiko.

Plan njemačke vlade trebalo bi da obuhvati direktne mjere protiv ruskih subjekata, dok Evropska unija (EU) istovremeno priprema nove, oštre sankcije u Briselu, rekla su za Politiko i njemački medij Velt am zontag tri zvaničnika upoznata sa tim pitanjem, kojima je odobrena anonimnost zbog osjetljivosti teme.

Najava je planirana za početak naredne sedmice, u vrijeme sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU u Irskoj u utorak, ali bi, u zavisnosti od Merca, mogla biti objavljena i ranije, rekla su dvojica zvaničnika.

Jedan od zvaničnika upoznatih sa tim pitanjem rekao je da, kao odgovor na incident sa dronom u Lajpcigu, više nije dovoljno protjerati pojedine ruske diplomate ili zatvoriti Ruski dom u Berlinu. Potrebne su oštrije mjere, poput pojačanih sankcija ili čak obimnijih isporuka oružja Ukrajini. Trojica zvaničnika odbila su da iznesu dodatne detalje o tome koje konkretne mjere Merc planira da najavi.

Politiko navodi da nije jasno u kojoj mjeri Berlin namjerava da za pokušaj napada dronom odgovornima smatra pojedine ruske aktere ili rusku vladu. Berlin se već priprema za oštru reakciju, pošto su zvaničnici naveli da Njemačka mora biti spremna na kaznene mjere Moskve.

Planirani potez dolazi u trenutku visokih tenzija sa Rusijom i niza incidenata na evropskom tlu koje su visoki zvaničnici opisali kao "hibridni rat".

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif iznenada je u utorak otputovao u Moskvu, gdje je upozorio rusku vladu da ne zaoštrava tenzije sa NATO-om.

Međutim, vrijeme očekivane Mercove najave osjetljivo je i na unutrašnjem političkom planu. Naredne nedjelje u njemačkoj saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt biće održani izbori, a dvije sedmice kasnije slijede izbori u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu. U Saksoniji-Anhalt i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji u anketama vodi krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), poznata po proruskim stavovima.

Merc je još u utorak najavio da će incident u Lajpcigu imati ozbiljne posljedice, ali tada nije imenovao nijednu konkretnu stranu.

"Napad dronom u Lajpcigu, između ostalog, pokazuje da se suočavamo i sa veoma stvarnim prijetnjama. Savezna vlada učiniće da počinioci hibridnih napada plate cijenu. Platiće za ovo", rekao je Merc.

Odgovarajući na pitanja Politika o planu Njemačke da Rusiju direktno proglasi odgovornom, portparol vlade rekao je: "Kancelarija kancelara ne bavi se spekulacijama. Jedino što je važno jeste zvanična procjena odgovornosti koju savezna vlada donosi po sopstvenom nahođenju i nakon razmatranja svih rezultata istrage."

"Prelomni trenutak 2.0"

Osujećeni napad na aerodrom Lajpcig/Hale već je u medijskim istragama snažno povezan sa Rusijom. Prema izvještaju njemačkih medija, dron, koji je bio opremljen eksplozivom, trebalo je da pogodi ukrajinski teretni avion Antonov, koji se koristi i za prevoz vojne opreme, prenosi Politiko.

Američki medij Vol strit džurnal objavio je da procjene američkih obavještajnih službi direktno povezuju Rusiju sa tim dronom.

Postoje i sličnosti sa nizom sabotaža protiv evropskog vazdušnog teretnog saobraćaja 2024. godine, za koje se sumnja da su ih izvele ruske obavještajne službe. Moskva je negirala bilo kakvu umiješanost.

Za sada nije jasno koje su nove informacije navele Berlin da direktno optuži Rusiju. Prag dokaza potreban za zvanično pripisivanje odgovornosti je visok, a takve optužbe su ranije izbjegavane. Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint rekao je početkom ovog mjeseca da je "ključno imati neophodne dokaze ili veoma snažnu sumnju".

Dvojica zvaničnika opisala su predstojeći potez kao "prelomni trenutak 2.0", aludirajući na istorijski zaokret u odbrambenoj politici koji je bivši kancelar Olaf Šolc najavio kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu punog obima 2022. godine.

Na promjenu njemačkog stava uticalo je i otkriće skrovišta sa oružjem u blizini Berlina. U šumovitom području kraj jezera Migelze, pripadnici njemačke službe za unutrašnju bezbjednost otkrili su podzemno skrovište sa dva poluautomatska oružja. Slučaj je dospio u javnost zahvaljujući izvještaju istraživačkog konzorcijuma njemačkih medija NDR, VDR i Zidojče cajtung, iako je skrovište pronađeno još u oktobru prošle godine.

Prema tom izvještaju, dva komada oružja bila su zapakovana u vodootporne kontejnere i nalazila su se u stanju gotovo kao nova. U skrovištu je pronađena i neuobičajeno velika količina municije. Oružje je, prema navodima, bilo spremno za neposrednu upotrebu. Istražitelji su ga onesposobili, vratili u skrovište i nastavili da nadziru lokaciju, ali nijesu primijetili da je iko dolazio na to mjesto.

Njemačko Savezno tužilaštvo sada istražuje slučaj zbog sumnje na pripremu teškog nasilnog djela koje ugrožava državu.

Nakon što je slučaj dospio u javnost, Dobrint je govorio o situaciji visokog rizika i sugerisao da je oružje možda bilo namijenjeno za napade u Berlinu. Izbjegao je da direktno poveže slučaj sa Rusijom, ali je rekao da se umiješanost stranih sila ne može isključiti.

U posljednjih nekoliko sedmica u zemljama NATO-a zabilježen je niz bezbjednosnih incidenata.

U Rumuniji je nekoliko stotina metara od gasnog projekta Neptun Dip u Crnom moru otkriven pomorski dron napunjen eksplozivom, koji su rumunske oružane snage potom neutralisale. Predsjednik Nikušor Dan za incident je izričito optužio Rusiju. Nekoliko dana kasnije, slovačka policija osujetila je planirani napad podmetanjem požara na fabriku dronova. U Estoniji vlasti istražuju moguću umiješanost Rusije nakon podmetanja požara u kompaniji iz odbrambenog sektora. Istrage su u toku i povodom eksplozija u fabrikama municije u Italiji i Bugarskoj, iako za sada nema jasnih dokaza da je u tim slučajevima riječ o ruskoj sabotaži.

U takvim okolnostima, na nivou Evropske unije priprema se još jedan sveobuhvatan paket sankcija protiv Rusije.

O paketu bi trebalo da se raspravlja na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU u utorak i srijedu u Viklouu, u Irskoj, rekla su trojica diplomata EU direktno upoznata sa razgovorima, kojima je odobrena anonimnost kako bi otvoreno govorili o povjerljivoj temi. Prema riječima jednog od diplomata, trenutno se razmatra 1.600 predloga za uvođenje sankcija, među kojima je 800 pojedinaca i 800 kompanija iz Rusije. Očekuje se da sankcije budu usvojene sredinom oktobra.

Drugi diplomata rekao je da se ponovo razmatra korišćenje zamrznute imovine ruske centralne banke, iako je riječ o dugoročnijem procesu koji će zahtijevati pokušaje da se ubijedi Belgija, koja se toj ideji već dugo protivi. Daleko najveći dio rezervi ruske centralne banke zamrznutih u EU nalazi se u briselskom Jurokliru. Ta belgijska finansijska kompanija jedan je od najvažnijih centralnih depozitara hartija od vrijednosti, a vlada premijera Barta de Vevera oprezna je zbog mogućnosti ruske odmazde.

Sva trojica diplomata govorila su o značajnom proširenju postojećih sankcija protiv Rusije.

"Strategija je da se upotrijebe sva raspoloživa sredstva. Aktiviramo svaki mogući režim sankcija", rekao je jedan od njih.