Letonski premijer Andris Kulbergs trebalo bi da ostane na vlasti i formira proukrajinsku koaliciju nakon što je njegova centristička Ujedinjena lista ostvarila najveću pobjedu na parlamentarnim izborima otkako je Letonija 1991. obnovila nezavisnost, prenosi danas novinska agencija Rojters.
Nakon što je prebrojano 97 odsto glasova sa subotnjih izbora u toj članici NATO-a i Evropske unije (EU) koja se graniči sa Rusijom, Ujedinjena lista osvojila je 35,3 odsto glasova, što je dovoljno za 42 mjesta u parlamentu koji broji 100 poslanika.
Kulbergs (47), biznismen i amaterski reli vozač, došao je na vlast u maju nakon što se prethodna koalicija raspala zbog načina na koji je reagovala na incidente u kojima su zalutali ukrajinski vojni dronovi neopaženo ušli u vazdušni prostor Letonije.
Letonska ekonomija više od decenije zaostaje za ekonomijama susjednih baltičkih zemalja, a Kulbergs je obećao da će unaprijediti upravljanje, smanjiti birokratiju i javnu potrošnju, rekao je politikolog Roberts Kits.
"Kulbergs se predstavio kao čovjek koji završava stvari i uspio je da ubijedi birače da može da radi drugačije i unese novu energiju. To znači da je odgovornost ogromna. Ljudi očekuju rezultate, ali ostaje pitanje da li ima tim koji to može da ostvari", rekao je Kits.
Ujedinjena lista, prema Kitsovim riječima, mogla bi da obezbijedi parlamentarnu većinu bilo sa nacionalističkim Nacionalnim savezom, bilo sa liberalnim Progresivcima.
Premijer obećao da će zadržati čvrst stav prema Rusiji
Kulbergs je obećao nastavak podrške Ukrajini i zadržavanje čvrstog stava prema Moskvi.
"Bilo kakve ekonomske veze sa Rusijom čine nas slabima. Da, mogu donijeti nešto dodatnog novca, ali to je slabost koju Rusija može da iskoristi", rekao je novinarima u sjedištu svoje stranke tokom izborne noći, dok su pristalice slavile ubjedljiv rezultat.
"Izuzetno je dobro. Nijesam očekivao ovakav rezultat", rekao je Kulbergs.
Izlaznost je iznosila 51,8 odsto, u odnosu na 59,4 odsto 2022. godine.
Iza Ujedinjene liste našla se populistička stranka Letonija na prvom mjestu, koja se ugleda na amerčki pokret MAGA (Make America Great A>gain - Učinimo Amerku ponovo velikom) i koja je osvojila 13,1 odsto glasova. Ta stranka je uoči izbora nastojala da pridobije brojnu rusku etničku manjinu u zemlji.
Na trećem mjestu bila je proruska stranka Suverena moć sa 11,7 odsto glasova, a slijedio je Nacionalni savez, koji zagovara čvrst pristup Kremlju, sa 8,9 odsto.
Kulbergs je tokom kampanje obećavao jačanje sposobnosti Letonije za odbranu od dronova i zadržavanje izdvajanja za odbranu na nivou od pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvišim stopama u NATO-u.
Njegovi proruski politički protivnici tvrdili su da bi Letonija trebalo da obustavi svaku pomoć Ukrajini i umjesto toga se usredsredi na rast troškova života, posebno među ruskojezičnom manjinom u zemlji.
Iako su proruske stranke povećale broj svojih predstavnika u parlamentu, Kits je rekao da su i dalje na političkoj margini i da je malo vjerovatno da će uticati na politiku vlade.
Ruska etnička manjina u Letoniji podijeljena je između onih koji se protive ratu Moskve u Ukrajini i onih koji izražavaju nezadovoljstvo domaćim politikama usmjerenim na ograničavanje njihovog uticaja u javnom životu, koje mnogi od njih smatraju diskriminatorskim.
Letonija, sa 1,9 miliona stanovnika, nalazi se između Baltičkog mora i Rusije i Bjelorusije na istoku, dok se na sjeveru i jugu graniči sa saveznicama iz EU i NATO-a, Estonijom i Litvanijom.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
