Ukrajinske vlasti tvrde da su neutralisale više od polovine ruskih kapaciteta za preradu nafte

Ukrajina je izvela niz napada na rafinerije, od Moskve do Sibira, što je ranije ove godine izazvalo veliku krizu sa gorivom u Rusiji i primoralo vlasti da ograniče prodaju benzina

3538 pregleda 0 komentar(a)
Dim se uzdiže iz požara (desno) u rafineriji nafte nakon, kako navode vlasti, ukrajinskog napada dronom tokom rusko-ukrajinskog sukoba, u Moskvi, Rusija, 20. septembra 2026., Foto: Reuters
Dim se uzdiže iz požara (desno) u rafineriji nafte nakon, kako navode vlasti, ukrajinskog napada dronom tokom rusko-ukrajinskog sukoba, u Moskvi, Rusija, 20. septembra 2026., Foto: Reuters
Ažurirano: 05.10.2026. 21:54h

Ukrajinske vlasti saopštile su da su njeni napadi velikog dometa neutralisali više od polovine ruskih kapaciteta za preradu nafte, čime je otežana sposobnost Moskve da snabdijeva svoje snage tokom invazije koja traje već četiri i po godine.

Ministarstvo odbrane je u nedelju saopštilo da su nedavni napadi na rafinerije u gradovima kao što su Moskva, Jaroslavlj, Ust-Luga, Perm, Saratov i Sizranj onesposobili 51 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte. Ova tvrdnja nije potvrđena iz nezavisnih izvora.

Moskva i Kijev su intenzivirali vazdušne napade nakon što je napredovanje duž linije fronta duge 1.200 kilometara uglavnom zastalo.

Ukrajina je izvela niz napada na rafinerije, od Moskve do Sibira, što je ranije ove godine izazvalo veliku krizu sa gorivom u Rusiji i primoralo vlasti da ograniče prodaju benzina.

Ruski zvaničnici nisu prenijeli podatke o šteti na naftnoj infrastrukturi zemlje. Međutim, u rijetkom priznanju ekonomskog uticaja tih napada, predsjednik Vladimir Putin je 1. oktobra izjavio da su oni koštali Rusiju oko jedan odsto njenog bruto domaćeg proizvoda.

"Počeli su da napadaju rafinerije nafte i otvoreno objavili cilj da naškode našoj ekonomiji. Da li su postigli svoj cilj? Djelimično", rekao je Putin na sastanku foruma Valdaj, koji okuplja međunarodne stručnjake za spoljnu politiku.

Ukrajinski ministar odbrane Jevgenij Hmara rekao je da su analitičari ukrajinskih obavještajnih službi, Generalštaba i Ministarstva odbrane procijenili efekte tih napada.

"Pedeset jedan procenat pogođenih kapaciteta za preradu predstavlja značajan udarac za ekonomiju neprijatelja, kao i za njegovu sposobnost da sprovodi agresiju i snabdijeva svoje trupe. Naši napadi duboko u pozadini nastavljaju da prenose rat na rusku teritoriju", rekao je Hmara.

Rusija je istorijski bila treći najveći svjetski proizvođač derivata nafte, odmah iza SAD i Kine.

Po podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), neke od 32 ruske rafinerije pogođene su čak 15 puta od početka rata, a jedna rafinerija je u posljednjim mjesecima bila meta napada svaka tri dana, što stvara ciklus oštećenja i hitnih popravki koji bi dugoročno mogao da ugrozi rad postrojenja.

Ukrajinski napadi su takođe sve češće usmjereni na složeniju opremu za uklanjanje nečistoća iz goriva, čija popravka traje mesecima.

IEA navodi da je proizvodnja dizela opala za oko 30 odsto, a vozači su morali da čekaju i do 40 sati kako bi napunili rezervoare na benzinskim stanicama.

Ruske kompanije za preradu nafte pokušale su da nadoknade gubitke odlaganjem redovnog održavanja i ponovnim puštanjem u rad postrojenja koja su prethodno bila konzervirana.

Jedna od mjera bila je i snižavanje standarda kvaliteta goriva radi održavanja zaliha benzina, što nosi rizik od oštećenja motora i sistema za kontrolu emisije štetnih gasova.

Kremlj je takođe zabranio izvoz dizela, što je dovelo do rasta globalnih cijena i podstaklo predsjednika SAD Donalda Trampa da 13. septembra pozove Ukrajinu da prestane sa napadima na rafinerije.

Ruske bombe pogodile su danas stambeno područje Harkova, na sjeveroistoku Ukrajine, usmrtivši šest osoba, dok je skoro 60 ljudi povrijeđeno, a stambene zgrade su teško oštećene, saopštili su zvaničnici, prenijela je novinska agencija Rojters.

Oleh Sinjehubov, guverner sjeveroistočne Harkovske oblasti, objavio je na Telegramu da su tri bombe pogodile različite djelove grada. Naveo je da je povrijeđeno 59 osoba, od kojih je 30 zadržano na bolničkom liječenju, a tri su u teškom stanju.

Agencija Beta je ranije prenijela da je gradonačelnik Harkova Ihor Terehov rekao da je u ruskom napadu navođenom vazdušnom bombom poginulo najmanje troje ljudi, a da je 39 osoba povređeno, uključujući troje djece.

"Moguće je da ima ljudi zatrpanih ispod ruševina pogođene stambene zgrade. U toku je akcija potrage i spasavanja", napisao je Terehov na svom Telegram kanalu.

Harkov
foto: Reuters

U ranijem ruskom napadu dronovima na gradsku četvrt Industrijalni takođe je poginula jedna osoba, saopštio je Terehov kasno u nedjelju. Tada su zapaljena vozila i jedna upravna zgrada, a oštećeni su i stambeni objekti, dodao je on.

Još jedna osoba je poginula u odvojenom ruskom napadu na područje Slavjanska u ukrajinskoj Donjeckoj oblasti, rekao je Vadim Ljah, načelnik gradske vojne uprave Slavjanska.

On je pozvao stanovnike da ne čekaju naredbu o obaveznoj evakuaciji, već da napuste to područje.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija tokom noći ka ponedeljku lansirala 205 dronova, od kojih je 172 oboreno ili onesposobljeno.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je pogodilo elektroenergetsku podstanicu u oblasti Harkova, kao i energetsku i lučku infrastrukturu i plovila koja ukrajinska vojska koristi u drugim djelovima zemlje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je ruski napad dronovima izazvao požar na komercijalnom brodu koji je kasnije potonuo u Crnom moru.

Dvije osobe su poginule, a 11 članova posade je spašeno, saopštile su rumunske vlasti.

U objavi na platformi Iks (X), Zelenski je taj napad opisao kao "stravičan udar dva ruska drona na civilni brod" u neutralnim vodama. Naveo je da je brod u turskom vlasništvu i da je prevozio kukuruz.

Ukrajina se posljednjih nedjelja suočava sa teškoćama u odbrani od pojačanih ruskih vazdušnih napada na gradove, koji uključuju upotrebu balističkih raketa i mlaznih dronova velike visine leta.

Kijev je izložen učestalim upozorenjima na vazdušnu opasnost, praćenim snažnim eksplozijama usljed napada dronovima i raketama. Zvaničnici i analitičari navode da je cilj ove ofanzive zastrašivanje civila i slom njihove volje za otporom ruskoj invaziji punog obima, koja traje od 2022. godine.

Savjetnik predsjednika Ukrajine Serhij Beskrestnov objavio je na društvenim mrežama da je u Kijevu postavljeno 12 automatizovanih kupola sa oružjem radi suprotstavljanja dronovima tipa Šahed sa mlaznim motorom, i da je planirano postavljanje još takvih sistema.

On je te sisteme opisao kao mitraljeze kojima upravlja vještačka inteligencija.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da je pomoću ovih robotskih sistema prvi put uspješno oborilo ruske dronove sa mlaznim motorom, uključujući model Geran-5.

"Za obaranje se koristi tehnologija kompjuterskog vida. Vještačka inteligencija omogućava dejstvovanje čak i protiv dronova sa mlaznim motorom", rekao je portparol ratnog vazduhoplovstva Jurij Ignat za ukrajinsku televiziju.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage tokom noći oborile 199 ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona, kao i iznad nelegalno anektiranog ukrajinskog poluostrva Krim i Crnog mora.

Rad na graničnom prelazu između Moldavije i Ukrajine obustavljen je danas nakon što je granata pala u blizini kontrolnog punkta tokom ruskog napada na ukrajinsku infrastrukturu, saopštila je granična policija Moldavije.

Dodaje se da je granata pala u blizini prelaza Palanka-Majaki-Udobne, odbila se od tla i pogodila putnički autobus parkiran kod rampe.

Oštećeni su autobus i kućica na kontrolnom punktu, a jedan službenik granične službe zadobio je lakše povrede, navela je policija.

Drugih žrtava nije bilo. Granična policija je savjetovala građanima da izbjegavaju putovanja u taj kraj.

Pogledajte još: