Bivši šef njemačke obavještajne službe August Haning uhapšen je juče zbog sumnje na pokušaj državne izdaje, u slučaju koji se ubraja među najveće obavještajne skandale u Njemačkoj od Hladnog rata.
Tužioci ga terete da je plaćao za povjerljive dokumente i koristio ih u analizi izrađenoj za stranu obavještajnu službu. Nisu naveli o kojoj je službi riječ, a za sada nije jasno ni da li je analiza stigla do onoga kome je bila namijenjena.
Hapšenje bivšeg šefa njemačke spoljne obavještajne službe predstavlja presedan i moglo bi da naruši obavještajnu saradnju Njemačke sa savezničkim zemljama, ocijenio je za Rojters visoki poslanik koji se bavi pitanjima bezbjednosti.
"Haning se sumnjiči za špijunažu povezanu sa izdajom, pribavljanje državnih tajni, pokušaj državne izdaje i špijunažu", saopštilo je tužilaštvo.
Pet godina nakon što mu je 2005. okončan sedmogodišnji mandat na čelu njemačke spoljne obavještajne službe BND, Haning se, prema navodima tužilaštva, dogovorio sa bivšim šefom kabineta u BND-u da uz novčanu naknadu dobija povjerljive obavještajne podatke.
Taj bivši rukovodilac, koji je u skladu s pravilima o zaštiti privatnosti identifikovan kao Manfred D., takođe je uhapšen juče, a obojica je trebalo da budu izvedena pred sudiju Saveznog suda pravde.
Manfred D. je bio šef kabineta više uzastopnih predsjednika BND-a sve do marta 2026. godine, što mu je potencijalno omogućavalo pristup nekim od najaktuelnijih obavještajnih podataka Njemačke u vrijeme kada su, prema navodima tužilaca, dokumenti iznošeni iz službe.
Tužioci su naveli da je D. osumnjičen da je tokom godina dostavio oko 2.000 dokumenata, uključujući povjerljive materijale namijenjene isključivo za internu upotrebu u BND-u, kao i obavještajne izvještaje na visokom nivou u kabinetu njemačkog kancelara.
Među njima su bila dokumenta koja se odnose na iranski nuklearni program i rusku vojsku, kao i veoma osjetljiv materijal koji su savezničke obavještajne službe u drugim zemljama označile kao tajan, objavio je list "Zidojče cajtung".
Tužioci su naveli da je Haning (80) povjerljive informacije koje mu je dostavio D. koristio za izradu analize za službenika jedne strane obavještajne službe, kao i da je godinama dijelio političke informacije sa predstavnikom te obavještajne službe.
Prema informacijama do kojih je došao "Zidojče cajtung", slučaj nije povezan sa Rusijom.
Trag iz slučaja Kristine Blok
"Njujork tajms" piše da je hapšenje bivšeg šefa BND-a izazvalo snažan odjek u njemačkom političkom establišmentu, u trenutku pojačanih tenzija između Njemačke i rivalskih sila poput Kine i Rusije.
Dodatnu pažnju je privuklo otkriće da je istraga proistekla iz odvojenog slučaja navodne otmice djece hamburške poslovne žene Kristine Blok od njenog bivšeg supruga u Danskoj u januaru 2024, nakon višegodišnjeg spora oko starateljstva. Haning je u tom slučaju bio pod istragom zbog svoje navodne uloge u otmici.
Savezno tužilaštvo je saopštilo da je sadašnji postupak pokrenut na osnovu dokaza pronađenih tokom pretresa Haningove kuće u okviru istrage tog slučaja.
Haning i jedan penzionisani zvaničnik hamburške kriminalističke policije osumnjičeni su da su 2022, dok su bili rukovodioci jedne bezbjednosne firme, prihvatili angažman Kristine Blok da otmu njenu djecu, saopštilo je tužilaštvo u jesen 2025, prenijela je njemačka agencija dpa.
Blokovi su poznata hamburška porodica, najpoznatija po popularnom lancu restorana "Block House". Sudski spor oko starateljstva privukao je veliku pažnju u Njemačkoj i bio predmet opsežnog izvještavanja njemačkih tabloida.
Haning je nakon odlaska iz državne službe radio kao konsultant i bio član odbora više kompanija. Njemački mediji su objavili da je posljednjih godina imao finansijskih problema, dok je njegov konsultantski biznis bio predmet pojačane pažnje. "Špigl" je 2023. godine objavio da je izgubio veliki dio penzije zbog posljedica svoje uloge u propasti jedne letonske banke 2019. godine.
Konzervativni stručnjak za bezbjednost Roderih Kizeveter rekao je juče za list "Handelsblat" da bi ovaj slučaj mogao da optereti odnose Njemačke sa savezničkim obavještajnim službama, navodeći da su slučajevi špijunaže ove vrste "posebno štetni po povjerenje i naročito štetni za Njemačku".
Predsjednik BND-a Martin Jeger je kazao da je služba pokrenula opsežnu internu istragu čim su se pojavile sumnje, dodajući: "Kada je riječ o unutrašnjoj bezbjednosti, ne može biti kompromisa."
Opozicija traži brzu istragu
Njemački opozicioni poslanik Konstantin fon Noc izrazio je šok zbog optužbi protiv Haninga i pozvao na brzu istragu, prenio je AP.
"Ovo je veoma ozbiljan i duboko zabrinjavajući slučaj", rekao je Fon Noc, poslanik Zelenih i član parlamentarnog odbora za nadzor obavještajnih službi.
"Očekujemo brzu i temeljnu istragu ozbiljnih optužbi protiv bivšeg šefa BND-a Haninga", rekao je za "Špigl".
"Godinama kritikujemo sumnjive i široko rasprostranjene lobističke aktivnosti bivših visokih zvaničnika i osoba koje su imale najviši nivo pristupa povjerljivim informacijama u Njemačkoj", rekao je fon Noc i pozvao da se bivšim zvaničnicima koji su imali takav pristup zabrani privatni konsultantski rad nakon odlaska iz službe, prenio je "Špigl".
Raniji špijunski skandali
Hapšenje Haninga je posljednje u nizu velikih špijunskih skandala u Njemačkoj.
Zapadnonjemački kancelar Vili Brant bio je primoran da podnese ostavku 1974. godine, nakon što je otkriveno da je istočnonjemački špijun gotovo dvije godine radio kao njegov bliski saradnik. Visoki zvaničnik zapadnonjemačke kontraobavještajne službe Klaus Kuron razotkriven je 1990. kao špijun Štazija, a kasnije je osuđen za izdaju, piše Rojters.
"Tajms" navodi slučaj rukovodioca BND-a Karstena Linkea koji je 2023. uhapšen i optužen da je Moskvi prodavao strogo povjerljive materijale, i to u vrijeme dok je Rusija vodila rat protiv Ukrajine.
Linke je optužen za veleizdaju i izveden pred sud. Očekuje se da će postupak, koji je u toku duže od tri godine, trajati najmanje do januara. Ukoliko bude proglašen krivim, Linke bi mogao biti osuđen na doživotni zatvor.
Rojters piše da je bivši šef njemačke unutrašnje obavještajne službe Hans-Georg Masen rekao 2024. da ga sada nadzire bezbjednosna služba na čijem je čelu nekada bio, zbog navodnog desničarskog političkog ekstremizma, što je on negirao.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
