Posjeta njemačkog predsednika Franka-Valtera Štajnmajera francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu je neki vid oproštaja obojice, piše danas Dojče vele (DW), navodeći da obojica imaju, kako kažu, vjere u evropsku ideju iako i u Njemačkoj i u Francuskoj desničari prijete da preuzmu vlast.
Štrajkovi učenika na ulicama Pariza nisu ometali prolazak njemačke delegacije kroz grad. S druge strane, u pravcu Trijumfalne kapije i Jelisejskih polja, satima nije bilo moguće proći, a zbog posjete su ulice bile zatvorene na širem području grada.
Makron se odlučio za poseban gest. Vojne počasti njemačkom gostu održane su ispod Trijumfalne kapije. Tako je u srcu Pariza rano ujutro odjeknula njemačka himna – po sunčanom vremenu i uz nisku temperaturu.
Bio je to svečani gest koji je odisao simbolikom i prijateljstvom, ali djelovao je kao da pripada davno prošlom vremenu. U obje zemlje populisti sve više dobijaju podršku, piše DW.
Tu je i ekonomska kriza. Pitanja socijalne pravde tjeraju mlađe generacije na ulice. Istovremeno se sve više primjećuje kako društvene mreže postaju instrumenti dezinformacija i "ubrzavaju sumnje u demokratiju", rekao je Makron u Parizu.
Iako bi AfD (Alternativa za Njemačku) u Njemačkoj uskoro možda mogla da formira prvu pokrajinsku vladu, njemački predsjednik Štajnmajer ne djeluje poljuljano.
Njemačka će, kako je rekao, i ubuduće "imati ključnu ulogu u Evropi", a Njemci će ostati dobri Evropljani. Odakle mu to uvjerenje, nije objasnio, a pitanja novinara nisu bila dozvoljena na konferenciji za medije u Jelisejskoj palati.
Politikologa Žakoba Rosa to ne iznenađuje: i Makronu i Štajnmajeru nedostaje "stvarni program za Njemačku, Francusku i Evropu".
Obojica u svojim zemljama, kako kaže, predstavljaju "političke sisteme koji receptima iz 20. vijeka žele da odgovore na krize 21. vijeka", smatra stručnjak za njemačko-francuske odnose pri Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP).
Iako Štajnmajer i Makron imaju različite stilove, postoje paralele – prije svega tamo gdje njihova politika nije uspjela.
Jedan primjer su strateška vanjskopolitička pitanja, na primjer odnos prema Rusiji: "Dugo su vodili politiku koja je polazila od uključivanja Rusije u Evropu, a onda su obojicu pregazili događaji iz 2022. godine i morali su da koriguju kurs. Od tada su obojica "samo reagovala" na događanja".
Makron je ipak napravio nekoliko hrabrih poteza za Evropu, ali bez podrške Berlina, smatra Ros.
Njemačke elite su dugo kočile predloge iz Pariza, a same nisu razvile konkretne ideje. Jedna od ideja za koju su obje zemlje nedavno zajedno lobirale u Evropskoj komisiji bila je inicijativa protiv nelojalne konkurencije.
Države koje na taj način sebi stvaraju prednost trebalo bi da budu suočene sa strogim mjerama u Evropi – zatražili su predsjednik Makron i savezni kancelar Fridrih Merc.
Iako nije imenovana, prije svega se tu misli na Kinu, koja uz ogromne subvencije preplavljuje evropsko tržište proizvodima, dok ograničava prisustvo evropskih kompanija u Kini.
Već dugo se priželjkuje i jača saradnja u oblasti odbrane. Međutim, veliki projekti u naoružanju ne napreduju.
Nakon propasti planiranog borbenog aviona FCAS, trebalo je zajednički proizvoditi borbeni tenk. Ali i taj projekat je sada uzdrman.
Upravo u trenutku kada je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus u četvrtak stigao u državnu posjetu Parizu, francuski načelnik Generalštaba Fabijen Mandon izjavio je na saslušanju u Nacionalnoj skupštini da su "Njemci odlučili da se povuku iz projekta".
Njemačka strana se o tome zasad nije oglasila. Francusko ministarstvo odbrane potom je dalo mlak demanti, navodeći da još ništa nije obustavljeno.
Predsjednici Francuske i Njemačke juče su posjetili nekoliko objekata u okolini Bordoa koji su povezani sa svemirskim programom i nuklearnim odvraćanjem.
Među njima je i kompanija Ariane Grup, gdje se proizvode interkontinentalne rakete M51, koje mogu da nose i nuklearne bojeve glave. Posjeta kompanijama bila je lična želja domaćina Makrona, kako se nezvanično čulo tokom putovanja.
Francuski predsjednik već duže govori o "evropskoj dimenziji" francuskog nuklearnog odvraćanja, a s obzirom na najave Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o povlačenju iz Evrope.
Makron je 2020. godine predložio "strateški dijalog" o tome u Evropi, za koji se u međuvremenu zainteresovalo nekoliko zemalja, među njima i Njemačka. Sada se razmatra kako bi mogli da izgledaju naredni koraci.
Riječ je o takozvanom "isturenom odvraćanju", kako ga je Makron jednom nazvao. Pod tim se podrazumijevaju zajedničke vojne vježbe i posjete strateškim lokacijama.
Ne dolazi u obzir trajno raspoređivanje francuskog nuklearnog oružja u drugim zemljama. Prema francuskoj nuklearnoj doktrini, Francuska uvijek zadržava isključivo pravo odlučivanja o upotrebi svog nuklearnog oružja.
Makron i Štajnmajer će se, nakon deset godina na funkciji predsjednika, gotovo istovremeno oprostiti od svojih dužnosti 2027. godine. Za obojicu je zato ova državna posjeta Francuskoj ujedno bila i oproštaj, zaključuje DW.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
