Zapadne obavještajne agencije upozorile su rukovodioce evropskih kompanija iz odbrambene industrije da Rusija intenzivira napore da ih ubije, zbog čega kompanije pojačavaju mjere lične bezbjednosti svojih najviših rukovodilaca, piše danas britanski list Fajnenšel tajms (FT).
U trenutku kada je napredak na ratištu u Ukrajini u zastoju, a ruska ekonomija se suočava sa poteškoćama, Kremlj je naredio proširenje sabotažnih i "hibridnih" operacija u Evropi, nastojeći da u narednim mjesecima ozbiljno oslabi podršku Kijevu.
Atentati na civilne mete u Evropi, koji su se nekada smatrali tabuom čak i za ruske obavještajne službe, postaju sve značajniji dio tih planova, saopštile su FT-u.
FT je razgovarao sa zvaničnicima pet različitih evropskih obavještajnih agencija, koji su upozorili da su izvršni direktori i drugi visoki rukovodioci kompanija iz odbrambene industrije na meti operativaca Kremlja.
Prema riječima sagovornika, na meti su i rukovodioci manjih kompanija, naročito onih koje se bave proizvodnjom dronova ili njihovih komponenti.
"Nivo prijetnje u Evropi je porastao. I po imovinu i po ljude", rekao je jedan visoki evropski obavještajni zvaničnik.
Njemačka unutrašnja obavještajna služba (BfV) znatno je intenzivirala kontakte sa "zaposlenima i rukovodstvom" njemačkih kompanija iz odbrambene industrije, uključujući preporuke da angažuju privatne timove za lično obezbjeđenje, rekao je jedan zvaničnik BfV-a.
"Rusija se bavi namjernim planiranjem nasilnih djela protiv pojedinaca, koja sprovode državni akteri ili oni pod kontrolom države", upozorio je u ponedjeljak direktor BfV-a Sinan Selen, obraćajući se njemačkim poslanicima.
"Primjećujemo dalji razvoj tih aktivnosti kada je riječ o metama, metodama i uključenim akterima, uključujući korišćenje struktura organizovanog kriminala", kazao je Selen.
Nekoliko rukovodilaca kompanija iz odbrambene industrije, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, reklo je FT-u da su tokom proteklih šest mjeseci pojačali mjere ličnog obezbjeđenja, na izričitu preporuku državnih bezbjednosnih službi.
Drugi su naveli da takve mjere koriste samo kada putuju van svojih matičnih zemalja.
Odgovornost za takve operacije, koje su u žargonu ruskih obavještajnih službi poznate kao "mokri posao", uglavnom snosi GRU, ruska vojna obavještajna služba.
Prema obavještajnim izvorima, GRU prilagođava svoje metode djelovanja.
Oficiri GRU-a sve bliže sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama, koriste mreže agenata koje djeluju preko državnih granica i raspoređuju izviđanje, logistiku, planiranje i izvršenje operacija na različite ćelije ili pojedince, umjesto da se oslanjaju na pojedinačne "potrošne" agente regrutovane preko interneta za novac.
U nekim slučajevima, planirane operacije već su otkrivene i spriječene. U drugim su primijećene sumnjive aktivnosti, uključujući praćenje svakodnevnih navika i kretanja pojedinaca, kako kod kuće tako i na poslu.
Bezbjednosni zvaničnici naglasili su da je ključni dio ruskog pristupa to što pokušaji atentata ne moraju čak ni da budu izvedeni da bi kampanja postigla željeni efekat.
"Glavni cilj, iz ruske perspektive, i dalje je psihološki. Samim tim što kod ljudi stvaraju osjećaj da bi mogli biti meta, oni postižu efekat. Žele da pojedinci dvaput razmisle prije nego što počnu da posluju sa Ukrajinom", rekao je jedan obavještajni zvaničnik.
Jedan zvaničnik je naglasio da su napori ruskih agenata u mnogim slučajevima i dalje amaterski i da ih je lako osujetiti.
Međutim, to stvara dodatne probleme jer su bezbjednosne službe primorane da svakoga posmatraju kao potencijalnu prijetnju.
U avgustu su u Švedskoj uhapšena dvojica mladih ruskih turista jer su postavila šator u blizini imanja izvršnog direktora kompanije Sab (Saab), Mikaela Johansona. Ubrzo nakon toga pušteni su na slobodu.
Stručnjaci za bezbjednost naveli su da dobijaju sve više upita od kompanija iz odbrambene industrije, kao i onih koje posluju u sektorima kritične infrastrukture i energetike, o tome kako da zaštite svoje zaposlene u Evropi.
Klodin Fraj, partnerka u londonskoj kancelariji kompanije Kontrol risks, koja se bavi strateškim obavještajnim analizama i bezbjednošću na globalnom nivou, rekla je da je rizik od atentata "definitivno pitanje kojem se sada posvećuje mnogo više pažnje".
"Primjećujemo povećano interesovanje za procjenu koliko ozbiljno treba shvatiti prijetnje rukovodiocima i koje konkretne korake treba preduzeti kako bi se tim rizikom upravljalo", kazala je Fraj.
Rukovodioci iz industrije upozorili su da bi troškovi opsežnih mjera zaštite, kako zaposlenih tako i objekata, mogli predstavljati veliko opterećenje za kompanije, naročito za novoosnovana preduzeća.
Jedan rukovodilac rekao je da je njegova kompanija nedavno premjestila jedan od svojih proizvodnih pogona u zapadnoj Evropi kako bi ga zaštitila od ruskih prijetnji.
Rukovodioci najvećih evropskih kompanija za proizvodnju oružja u stanju su pojačane pripravnosti od početka 2024. godine, kada su američke i njemačke obavještajne službe otkrile ruski plan za atentat na Armina Papergera, izvršnog direktora njemačkog Rajnmetala, fabrike koja proizvodi oružje.
Obavještajni izvori vjerovali su da su ruski agenti planirali jedan atentat na posebno istaknutu ličnost i da je Paperger, koji se otvoreno zalagao za naoružavanje Ukrajine u njenoj borbi protiv Rusije, bio jedinstvena meta.
Paperger je izjavio da sada ima neprekidno lično obezbjeđenje, koje čine pripadnici privatnih službi obezbjeđenja i policije.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
