Protesti u Evropi: Da li je riječ o urušavanju demokratije, neočekivanim udarima ekstremista ili nesposobnosti vlasti?

Rušilački napadi nasilnika, pljačke, paljevine, ali i mirne demonstracije protiv skupoće i vrtoglavog skoka stanarina i cijena stanova, uzbunili su i zbunili političare i medije u Evropskoj uniji (EU).

Ocjene idu od toga da su, recimo u Italiji, to neredi čiji vinovnici nemaju nikakve političke ciljeve, zatim da su vlasti posebno krive zbog nesposobnosti da rješavaju probleme, pa do mišljenja da je riječ o organizovanom djelovanju saveza ljevičarskih ekstremista i islamista, koji, uz uplitanje "spoljnih zlonamjernih činilaca, žele da naruše zapadnu civilizaciju".

Italijanska premijerka Đorđa Meloni je angažovala i vojsku da spriječi nasilje i pljačke, francuska vlada uvela je i policijski čas, vlada u Belgiji dala vanredna ovlašćenja policiji, portugalske vlasti traže političko rješenje, dok albanski premijer Edi Rama optužuje "strane činioce" za talas protesta studenata protiv opšte korupcije.

Da li je riječ o urušavanju demokratije, neočekivanim udarima ekstremista ili nesposobnosti vlasti, pitaju se komentatori poslije teških uličnih nereda, kao i mirnih protesta koji se poslije Francuske šire i na Italiju, Belgiju, Portugal, Španiju, Grčku i Albaniju.

Različite su analize uličnih sukoba, nekad prave gradske gerile ekstremista, kao i mirnih protesta zbog porasta životnih troškova, zapostavljanja obrazovanja i korupcije.

Francuski list "Mond" (Le Monde) smatra da se "socijalni bijes širi Evropom naročito zbog skoka troškova života, energije i cijena stanovanja i stanova".

Pariski dnevnik, uz tešku političku, socijalnu i bezbjednosnu krizu u Francuskoj, naročito ukazuje na nasilje i demonstracije u Italiji, gdje je zakazan i generalni štrajk za 20. novembar, a slično se sprema i u Španiji i Portugalu.

Italijanski list "Republika" (Repubblica) ocjenjuje da u nasilju u Milanu i drugim gradovima "nema traga ideologiji, niti neke smišljene organizacije u hordama mladih pod maskama, koji su rušili i pljačkali radnje".

"Već su međusobno telefonima slali poruke 'Hajde da napravimo pustoš tamo gde žive bogati', što jeste socijalna pobuna bez ikakvih političkih zahtjeva", dodaje se.

Britanski dnevnik "Tajms" (The Times) u talasu buna i nasilja vidi "pogubnu crveno-zelenu koaliciju koja objavljuje rat Zapadu". To je, smatra "Tajms", "pogubni široki savez ekstremne ljevice, islamista i pristalica palestinske stvari koja koristi velike teškoće što tište zapadnu civilizaciju".

Londonski dnevnik, štaviše, misli da u tome "ulogu imaju i spoljni zlonmjerni spoljni činioci koji dolivaju ulje na vatru".

Austrijski list "Salcburger nahrihten" piše, međutim, da se "mora odlučno osuditi nasilje u Francuskoj, ali u mnogim zemljama su to i potpuno opravdani zahtjevi demonstranata".

Salcburški dnevnik ukazuje na činjenicu da su "problemi srednjeg i visokog školstva dijelom povezani s astronomskim cijenama stanovanja, posebno za mlade".

"A skoro svuda je to sučeljeno s nemoćnim vladama koje više vole da ništa ne rade da bi se promijenili uzroci kritika", ističe "Salcburger nahrihten".

I, kako zaključuje, "savršeno je jasno da planovi vlasti da se smanje izdavanja za obrazovanje, sjeku granu na kojoj je stasala Evropska unija, a to su intelektualna moć i perspektive omladine".

O žestokim demonstracijama albanskih studenata piše grčki medij "Dokumento" (Documento) i predočava da su se zbog "siromaštva, nepotizma i slabašne ekonomije u Albaniji pobunili mladi, jer žive u zemlji koja im ne pruža nikakvu perspektivu".

"Birokrate bivšeg (komunističkog) režima su se dočepali novih političkih struktura i nastavili da arče državne blagajne na štetu građana", ističe grčki medij.

I, kako navodi, zbog toga što vlasti loše vodile privredu, stotine hiljada Albanaca su emigrirale, pa je posljedica toga da je većina onih najproduktivnijih u društvu napustila zemlju i stvorila se nova parazitska elita političara, visokih funkcionera (sudija, policajaca) i pojedinaca.

Britanski nedeljnik "Ekonomist" (The Economist) nekako zaokružuje sva razna mišljenja i upozorava da je kriza u Francuskoj takva da se "moraju očekivati novi 17-i oktobri".

Opšta je kriza u Evropi i, piše "Ekonomist", to što se desilo u Francuskoj ovog vikenda nema nikakve veze s istorijskim revolucionarnim zbivanjima u prošlosti u toj zemljie.

"Kriza, politička, socijalna i ekonomska je već bila tu, a s obzirom na nepovjerljiva tržišta, berze, kolosalnog duga i gnijeva na ulicama, čini se nemogućim da Francuska uspije da se iskobelja iz nevolja svog socijalnog sistema i svojih finansija", zaključuje londonski nedjeljnik.