Zelenski i Vitkof se sastaju u Oslu, Rubio negira da SAD uskraćuju obavještajne podatke Ukrajini

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Stiv Vitkof i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastaju se u Oslu, u trenutku kada se odnosi između ukrajinskog lidera i američkog predsjednika Donalda Trampa pogoršavaju, piše danas britanski javni servis BBC.

Norveški premijer Jonas Gar Stere izjavio je da je Zelenski zatražio od Norveške i susjedne Finske da organizuju razgovore sa SAD i evropskim saveznicima "u kritičnom trenutku za Ukrajinu".

Američki državni sekretar Marko Rubio ranije je odbacio kao "skandalozne" optužbe da Ukrajinci ginu zato što SAD uskraćuju Kijevu obavještajne podatke.

On je to izjavio nakon što je glavni vojni savjetnik Zelenskog, Serhij Beskrestnov, rekao za BBC da nedostatak pouzdanih američkih upozorenja, uključujući informacije o lansiranju balističkih raketa, dovodi do gubitka ljudskih života.

"Ovo izgleda veoma čudno. Ponekad dobijemo te informacije prije napada, a ponekad ih ne dobijemo", rekao je Beskrestnov, poznat pod nadimkom "Fleš".

Odnosi između Kijeva i Vašingtona pogoršali su se posljednjih sedmica do te mjere da je Tramp izjavio da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika, a nedavno i da bi "neko drugi trebalo da pregovara u ime Ukrajine".

Zelenski se najprije sastao sa norveškim premijerom i finskim predsjednikom Aleksanderom Stubom, uoči planiranih razgovora sa Vitkofom, kojima će lično prisustvovati, dok će se Trampov zet Džared Kušner uključiti putem video-veze.

Stere je rekao da je cilj razgovora u Oslu da se odnosi usmjere "u konstruktivnijem pravcu".

On je novinarima u norveškom parlamentu kazao da žele da obezbijede da se rat okonča diplomatskim putem, uz postizanje trajnog i pravednog mira.

Ukrajinski lider ranije je izjavio da je sa Rubiom imao "konstruktivan razgovor" o potrebi da SAD obezbijede pravovremena upozorenja na napade, rakete za presretanje i pristup satelitskoj internet mreži Starlink kompanije Spejs eks (SpaceX).

Prošle sedmice grupa američkih senatora iz obje stranke pozvala je na hitnu istragu zbog prekida u radu mreže Starlink u Ukrajini, dok su se u utorak pojavili nepotvrđeni izvještaji da isporuka dodatnih raketa presretača za sistem Patriot još nije odobrena.

Američki državni sekretar, koji trenutno boravi u posjeti Indiji, priznao je novinarima da je moguće da rakete presretači za sistem Patriot još nisu stigle u Ukrajinu, ali je naglasio da Kijevu ništa nije namjerno uskraćeno.

Zelenski je trebalo da se pridruži norveškom premijeru i finskom predsjedniku na konferenciji za novinare nakon razgovora, ali se, prema navodima vlade u Oslu, nije očekivalo da će im se pridružiti i Vitkof.

Još nije jasno da li će Vitkof nakon posjete Oslu otputovati u Rusiju. Međutim, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je izjavio da se nada da bi sastanak sa Trampovim specijalnim izaslanikom mogao biti organizovan u bliskoj budućnosti.

"Veoma cijenimo posredničke napore američkih pregovarača", rekao je Peskov.

Ranije ovog mjeseca ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa Trampom o ratu, nakon čega je američki predsjednik objavio da će Moskva odmah isporučiti više od 300.000 tona dizela SAD i drugim tržištima, čime su okončane američke sankcije na izvoz ruskog dizela.

Trampov dogovor sa ruskim liderom poklopio se sa posljednjim sastankom Vitkofa i Kušnera sa ukrajinskim zvaničnicima u Majamiju, a Zelenski je na to reagovao ocjenom da je riječ o "rođendanskom poklonu za Putina".

Uoči američkih međuizbora narednog mjeseca, Tramp je okrivio ukrajinske napade na ruske rafinerije nafte za cijene goriva koje su na benzinskim pumpama dostigle rekordne nivoe od početka rata protiv Irana, koji predvode SAD.

Evropski lideri izrazili su zabrinutost zbog nedavnih izjava američkih zvaničnika o Rusiji, a njemački kancelar Fridrih Merc govorio je u ponedjeljak o "kontradiktornim signalima i porukama" u vezi sa ratom, dodajući da pokušava da uvjeri američku administraciju "u cjelini da je to nešto što moramo zajednički da riješimo".

On je ukazao na to da SAD od početka 2025. godine ne finansiraju odbranu Ukrajine, već da taj teret snose Evropa i druge zemlje.

"To je zaista veliki napor za naše budžete, to je zaista veliki poduhvat za Evropsku uniju, ali mi to radimo i nastojimo da nastavimo sve dok se ovaj užasni rat ne završi", rekao je njemački kancelar za Blumberg TV.

Na pitanje da li je Ukrajina saveznik SAD, američki potpredsjednik Džej Di Vens rekao je u televizijskom intervjuu da je Kijev "svakako partner u određenim aspektima, ali da se naši interesi povremeno razilaze, kao na primjer... mislim da bi trebalo da prestanu da bombarduju rusku energetsku infrastrukturu".

"Koliko znam, nemamo formalni savez sa Ukrajinom. Ona nije članica NATO-a i mislim da ne bi trebalo ni da bude... Sarađivaćemo u nekim stvarima, ali ćemo se u nekim pitanjima i razilaziti", rekao je Vens.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju punog obima na Ukrajinu 2022. godine.