Telegraf: Rusija koristi ribarske kočarice za špijuniranje ključnih podmorskih kablova Velike Britanije

Rusija koristi ribarske kočarice za špijuniranje ključnih podmorskih kablova Velike Britanije, piše danas britanski list Telegraf.

Taj medij navodi da NATO prati civilne brodove koji sprovode špijunske aktivnosti za račun predsjednika Rusije Vladimira Putina u vodama oko Velike Britanije.

Britanski ministri potvrdili su da Moskva koristi "komercijalne posrednike" kako bi ugrozila vitalnu podmorsku infrastrukturu.

Vlada Velike Britanije će danas predstaviti planove za pooštravanje bezbjednosnih mjera, prema kojima bi počiniocima sabotaža na podmorskim kablovima prijetile dugogodišnje zatvorske kazne i novčane kazne bez ograničenja.

Analiza Telegrafa otkrila je više od 500 slučajeva u kojima su se ruske ribarske kočarice duže zadržavale iznad ključnih komunikacionih kablova koji povezuju Veliku Britaniju sa Evropom i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ili su kilometrima plovile duž njihovih trasa.

To ukazuje na mogućnost da ruski brodovi mapiraju precizne lokacije optičkih kablova preko kojih se svakodnevno odvijaju ekonomske aktivnosti vrijedne milijarde funti, što bi omogućilo napade na njih u slučaju budućeg sukoba sa NATO-om.

Takav potez mogao bi da parališe zemlju, izazivajući poremećaje u radu banaka, bolnica, saobraćajne mreže i mobilne telefonije, navodi Telegraf.

Opšte trase kablova su poznate, ali bi za izvođenje bilo kakvog napada bilo neophodno precizno poznavanje njihovog položaja na morskom dnu.

Telegraf navodi da je analizirao podatke o kretanju ruske ribarske flote, prikupljene tokom više hiljada sati, i da je otkrio dosad nepoznate manevre nekoliko brodova koji su se, po svemu sudeći, namjerno pozicionirali iznad ključnih podmorskih kablova u sjevernom Atlantiku.

Analiza ukazuje na to da Kremlj sprovodi prikrivene aktivnosti na otvorenom moru u razmjerama koje ranije nijesu bile poznate, bez efikasnog odgovora britanske Kraljevske mornarice i uprkos ponovljenim upozorenjima britanskih vlasti.

Izvor iz NATO-a potvrdio je za Telegraf: "Veoma dobro znamo šta rade ruski civilni ribarski brodovi i gdje se nalaze... Na palubama nekih od tih brodova nikada nije viđena nijedna riba."

Na prvi pogled, riječ je o običnim ribarskim kočaricama koje obavljaju svoje aktivnosti zajedno sa drugim komercijalnim ribarskim brodovima. Međutim, njihovo kretanje otkriva obrazac ponavljanih aktivnosti neposredno iznad nekih od najvažnijih podmorskih komunikacionih veza Zapada.

Telegraf tvrdi da je pribavio podatke o praćenju brodova tokom četiri i po godine od organizacije "Global Fishing Watch", platforme koja koristi satelitske podatke za praćenje plovila, i uporedio kretanje ruskih ribarskih brodova sa pomorskim kartama na kojima su označeni podmorski kablovi.

Analizom je identifikovano 17 brodova koji su se duže vrijeme kretali malom brzinom u blizini lokacija podmorskih kablova označenih na pomorskim kartama.

Brod A je proveo 113 sati istražujući lokacije devet podmorskih kablova

Tokom četiri godine, brod A je, po svemu sudeći, istraživao lokacije devet različitih podmorskih kablova koji povezuju Zapadnu Evropu, uključujući Veliku Britaniju, sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), piše Telegraf.

Neke od najdugotrajnijih aktivnosti zabilježene su sjeverno od Škotske, gdje su ruski ribarski brodovi proveli 337 sati iznad telekomunikacionog kabla "Atlantic Crossing 1".

Od toga su čak 322 sata zabilježena samo tokom aprila 2023. godine.

Podaci pokazuju da se brod A približavao sa sjevera, iz pravca Farskih Ostrva.

Tek kada je stigao gotovo do iste geografske širine na kojoj se nalazi kabl "Atlantic Crossing 1", koji povezuje SAD sa Velikom Britanijom, Njemačkom i Holandijom, brod je naglo promijenio kurs.

Brod je najprije skrenuo ka istoku, a zatim je deset puta mijenjao pravac kretanja duž dionice kabla ukupne dužine 25 kilometara. Tokom tog dana proveo je gotovo osam sati u tom području, uključujući nešto manje od pola sata plovidbe brzinom manjom od dva čvora.

Prije nego što je narednog dana otplovio ka sjeveru, brod je, po svemu sudeći, izveo sličan manevar duž trase kabla TAT-14, telekomunikacionog kabla u vlasništvu kompanije "Sprint Corporation" koji više nije u upotrebi.

Brod B je više puta prelazi preko transatlantskog kabla

U februaru 2025. godine brod B je u više navrata prešao preko transatlantskog kabla "Hibernia Express". Prilikom jednog od tih manevara proveo je 42 minuta u blizini kabla, krećući se brzinom manjom od dva čvora, piše Telegraf.

Drugom prilikom, brod se sporo kretao duž trase kabla "Shefa-2", koji povezuje Šetlandska i Farska ostrva.

Telegraf navodi da je došao do video-snimka broda i da ga je pokazao visokom mornaričkom oficiru, koji je ocijenio da je plovilo veoma pogodno za izvođenje tajnih operacija.

"Brodsko skladište moglo bi se lako koristiti i za druge aktivnosti, poput smještanja besposadnog površinskog plovila (USV) ili podvodnih vozila na daljinsko upravljanje (ROV)", rekao je oficir.

Brod B proveo je više od jednog dana ploveći malom brzinom na udaljenosti manjoj od tri milje od podmorskih kablova.

Pomorski stručnjaci navode da brodovi koji se kreću malom brzinom mogu koristiti sonar za mapiranje morskog dna. Pri veoma malim brzinama mogli bi da koriste i podvodna vozila na daljinsko upravljanje, povezana kablom sa matičnim brodom.

"Ako podvodno vozilo opremljeno sonarom postavite 100 metara iznad objekta koji želite da istražite, možete ga mapirati sa milimetarskom preciznošću", izjavio je aktivni mornarički oficir koji je govorio pod uslovom anonimnosti.

Brod C mijenja pravac kretanja prije nego što pređe preko dva podmorska kabla

Brod C plovio je ka sjeveru, nakon što je određeno vrijeme proveo u blizini zapadne obale Afrike, kada je na oko 220 nautičkih milja zapadno od Bretanje iznenada skrenuo ka zapadu, piše Telegraf.

Narednih deset milja kretao se duž trase starog telekomunikacionog kabla koji više nije u upotrebi.

Zatim je promijenio pravac i pratio istu trasu u suprotnom smjeru.

Odmah nakon toga, brod C skrenuo je ka sjeverozapadu i usporio dok je prelazio preko dva aktivna podmorska kabla: Guglov kabl "Grace Hopper", koji povezuje Veliku Britaniju i SAD, i kabl "Amitie", koji povezuje Veliku Britaniju sa Francuskom i Španijom.

Kabl prolazi kroz takozvanu "specijalnu zonu", područje u kojem se preklapaju isključive ekonomske zone Velike Britanije i Farskih Ostrva. Do 2024. godine Farska Ostrva su razmjenjivala dio svojih ribolovnih kvota sa Rusijom, čime je ruskim brodovima bio omogućen pristup zajedničkim vodama.

Ranjivi podmorski kablovi

Sve su učestalija upozorenja da se Rusija priprema za napad na ključnu infrastrukturu od koje zavisi Velika Britanija. Oko 65 milijardi funti britanske ekonomske aktivnosti zavisi od podmorskih komunikacionih kablova kojima se prenose podaci između Velike Britanije i SAD, navodi Telegraf u tekstu.

Prošlog mjeseca otkriveno je da je Velika Britanija uočila ruske podmornice kako testiraju novo tajno oružje namijenjeno onesposobljavanju ključnih podmorskih kablova u arktičkim vodama kod norveškog arhipelaga Svalbard.

Ranije ove godine britanska mornarica otkrila je i osujetila rusku operaciju usmjerenu na podmorske kablove u britanskim vodama. Britanski i norveški brodovi pratili su dvije ruske podmornice iz sastava jedinice "GUGI" i jednu napadnu podmornicu klase Akula, koje su učestvovale u jednomjesečnoj operaciji nadzora.

U poruci upućenoj Kremlju, Džon Hili, tadašnji britanski ministar odbrane, poručio je: "Vidimo vas."

General ser Gvin Dženkins, komandant britanske Kraljevske mornarice, upozorio je da bi Rusija mogla da napadne britanske podmorske komunikacione kablove već "prvog dana" eventualnog sukoba sa NATO-om, prenosi Telegraf.

On je poručio da mornarica "mora da ojača svoju spremnost za ratna dejstva", u trenutku kada unutar britanskih oružanih snaga raste zabrinutost da zemlja nema dovoljno ratnih brodova za sopstvenu odbranu.

Prošle godine, grupa poslanika iz različitih političkih stranaka ocijenila je da je Velika Britanija bila "previše neodlučna" u jačanju zaštite ove infrastrukture od ključnog značaja za njenu ekonomiju.

Ispod sjevernog Atlantika nalazi se na desetine komunikacionih kablova, ali samo dva obezbjeđuju oko tri četvrtine kapaciteta za prenos podataka između Velike Britanije i SAD.

Većina tih kablova proteže se preko približno 3.000 milja sjevernog Atlantika, pri čemu se veliki dio njihovih trasa nalazi izvan voda pod britanskom kontrolom.

Među njima je i sistem "Atlantic Crossing 1", koji se proteže između SAD i Njemačke. Njegov sjeverni dio prolazi kroz vode pod britanskom kontrolom.

Telegraf piše da je takođe identifikovao potencijalno sumnjive aktivnosti u blizini kabla "SHEFA-2", koji povezuje Šetlandska i Farska ostrva.

Britanska vlada će danas predstaviti predložene izmjene zakona iz viktorijanskog doba, koji se trenutno koristi za kažnjavanje oštećenja podmorskih kablova.

Prema važećim propisima, namjerno oštećenje kažnjava se novčanim kaznama i zatvorom do pet godina. U dokumentu kojim će predstaviti planirane zakonske reforme, Vlada će predložiti uvođenje novih krivičnih djela i strožih zatvorskih kazni za namjerno oštećenje podmorske infrastrukture, koje bi mogle iznositi do 14 godina zatvora.

U intervjuu za Telegraf, britanski ministar telekomunikacija Ijan Marej izjavio je da će Vlada sprovesti konsultacije o tome da li bi maksimalna kazna "trebalo da bude doživotni zatvor".

Predlozi bi Vladi dali i nova ovlašćenja da telekomunikacionoj industriji nametne stroge bezbjednosne zahtjeve kako bi je zaštitila od špijunaže i sabotaže.

Vlada još razmatra da li bi se novi zakoni mogli primjenjivati i na krivična djela počinjena izvan britanskih teritorijalnih voda.

Marej je priznao da predloženi zakon "neće odvratiti Rusiju, kao neprijateljski nastrojenu državu, od takvih aktivnosti".

"Bili smo prilično jasni, a i direktor MI5 je to jasno rekao, da Rusija počinje da koristi komercijalne posrednike kako bi za nju obavljali dio tih aktivnosti. Međutim, nadamo se da će zakon odvratiti neke od tih komercijalnih posrednika koji bi mogli da rade za neprijateljski nastrojene države", kazao je Marej.

Dodao je: "Nijedan zakon ne može da obuhvati sve moguće situacije. Ne tvrdimo da možemo da se zaštitimo od 100 odsto svih prijetnji našem sistemu kablova i cjevovoda. Ono što pokušavamo jeste da modernizujemo veoma zastarjelo zakonodavstvo koje nije imalo nikakav odvraćajući efekat. A s obzirom na pojačane aktivnosti, sada je pravi trenutak da se ove izmjene usvoje."

EU već uvela sankcije ruskim kompanijama

Dvije ruske ribarske kompanije koje posluju u drugim djelovima Evrope, "Norebo" i "Murman Seafood", našle su se pod sankcijama Evropske unije (EU) zbog navodne špijunaže i nadzora.

EU tvrdi da pojedini brodovi kompanije "Norebo" posjeduju tehnologiju koja bi potencijalno mogla da se koristi za špijuniranje, dok su skandinavski mediji objavili tvrdnje da je jedan od tih brodova pratio američku nuklearnu podmornicu u blizini Norveške.

Kompanija "Norebo" negirala je da se bavi špijunažom ili da djeluje u ime ruskih bezbjednosnih službi. Iz kompanije tvrde da su optužbe neistinite, da EU nema dokaze koji bi ih potkrijepili i da osporavaju uvedene sankcije.

Kompanija Murman takođe negira špijunažu i bilo kakve nezakonite aktivnosti.

Norveški mediji su takođe objavili tvrdnje da su dva broda kojima upravlja ruska kompanija "FOR Group" imala sovjetske vojne radio-uređaje skrivene u prostorijama pod nadzorom.

"FOR Group" odbacuje optužbe za špijunažu, insistirajući na tome da njeni brodovi posluju zakonito i da su pod stalnim satelitskim nadzorom. Kompanija navodi i da norveške vlasti nikada nijesu izrekle kazne njenim brodovima tokom inspekcija, kao i da njihova ribarska oprema ne može da dosegne morsko dno.

Velika Britanija nije uvela sankcije kompanijama "Norebo", "Murman" i "FOR Group".

Trenutno ne postoji zakon koji ruskim brodovima zabranjuje da istražuju trase podmorskih kablova u međunarodnim vodama.

Ruske tajne službe mogu da angažuju civilne brodove

Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) ima ovlašćenja da angažuje civilne brodarske kompanije za obavještajne aktivnosti. Njen prethodnik, KGB, u velikoj mjeri je koristio takvu praksu tokom Hladnog rata.

U julu 2022. godine Putin je odobrio pomorsku doktrinu kojom se ruskim vlastima nalaže da unaprijede "mobilizacione kapacitete ribarskih i specijalnih plovila".

Doktrina takođe predviđa nadoknadu kompanijama za ustupanje imovine "Oružanim snagama Ruske Federacije, drugim trupama, vojnim formacijama i organima prilikom izvršavanja posebnih zadataka u mirnodopskim uslovima".

Marija Vladimirova, istraživačica Univerziteta u Kopenhagenu koja proučava rusku pomorsku strategiju, izjavila je: "U zvaničnoj ruskoj doktrini postoje određeni pokazatelji da će ribarski brodovi biti sve više integrisani u pomorsku strategiju države."

Izvor iz britanske Kraljevske mornarice poručio je: "Jasno je da pratimo Rusiju i njene aktivnosti radi zaštite nacionalne bezbjednosti. Aktivno nadziremo njihove aktivnosti na moru."