Rusija je tokom noći zasula Kijev balističkim raketama, dok je Ukrajina poslala stotine dronova ka Moskvi, a zaraćene strane nastavile su intenzivne napade uprkos najnovijim američkim naporima da se sukob okonča, prenosi danas novinska agencija Rojters.
Rusija je u srijedu saopštila da je spremna da narednog mjeseca nastavi pregovore sa Ukrajinom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin u Sankt Peterburgu ugostio američkog izaslanika Stiva Vitkofa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se nada da će pregovori, koji bi bili prvi od februara, biti održani početkom novembra.
Ukrajina je saopštila da je Rusija ispalila najmanje 21 balističku raketu u tri talasa napada. Rusija je, s druge strane, navela da je Ukrajina tokom noći lansirala 630 dronova ka Moskvi.
Dvije strane razmijenile su posmrtne ostatke poginulih vojnika, pri čemu je Moskva predala 252 tijela, a Ukrajina 25, objavila je državna novinska agencija Belta iz susjedne Bjelorusije. Takve razmjene i ranije su pratile napore za pokretanje pregovora.
Međutim, dok je Vitkof govorio o "određenom napretku" nakon sastanka sa Zelenskim i evropskim i zvaničnicima NATO-a u Oslu početkom sedmice, Kremlj je izrazio sumnju.
"Amerikanci su uočili neke nove nijanse (u Oslu) i prenijeli nam ih. Ali te nijanse nas, da tako kažem, ne zadovoljavaju u potpunosti", rekao je savjetnik Kremlja Jurij Ušakov.
Visoki ruski zvaničnik, upoznat sa rezultatima razgovora Putina i Vitkofa, rekao je da je sastanak bio relativno kratak i da nije bilo suštinske rasprave. Prema njegovim riječima, američki izaslanik donio je niz predloga pripremljenih u Oslu i predao ih Putinu na razmatranje.
Drugi izvor blizak Kremlju naveo je da američki predlozi uključuju scenario prema kojem bi Ukrajina ustupila Rusiji čitav region Donbasa, a zauzvrat dobila garancije NATO-a za svoju buduću bezbjednost.
Rusija tvrdi da je rat, najsmrtonosniji u Evropi od Drugog svjetskog rata, pokrenula dijelom kako bi spriječila ulazak Ukrajine u NATO. Moskva je više puta poručila da neće okončati borbe ukoliko Ukrajina ne ustupi dodatne teritorije, ne ograniči brojnost svojih oružanih snaga i trajno ne odustane od pristupanja savezima.
Ukrajina, koja rusku invaziju smatra ničim izazvanim osvajačkim ratom, odavno odbacuje uslove Moskve, ocjenjujući ih kao zahtjev za kapitulaciju koji bi je ostavio bez mogućnosti da se odbrani od budućih ruskih napada.
Američke pohvale "humanitarnom" Putinu izazvale nezadovoljstvo u Kijevu
Sastanak Zelenskog i Vitkofa bio je djelimično usmjeren na ublažavanje pogoršanih odnosa sa Vašingtonom ovog mjeseca, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp objavio dogovor o kupovini ruskog dizela i ukinuo sankcije Moskvi.
Kijev tvrdi da Vašington nije dostavljao podatke za rano upozoravanje na lansiranje ruskih raketa, da je ograničio rad satelitskog sistema kompanije SpejsEks koji se koristi za navođenje ukrajinskih dronova i da je obustavio isporuku sistema protivraketne odbrane koje su evropske zemlje kupile za Ukrajinu.
Vašington negira da je došlo do bilo kakve promjene politike čiji bi cilj bio namjerno ometanje ukrajinskih snaga.
Tramp je više puta kritikovao Ukrajinu zbog napada na ruske rafinerije nafte, dok je o znatno smrtonosnijim ruskim napadima na Ukrajinu govorio veoma malo. Pozvao je na smjenu Zelenskog i izjavio da su ruski postupci u Ukrajini bili "u redu".
Zelenski, koji je dugo izbjegavao da kritikuje Trampovu administraciju, sve otvorenije se suprotstavlja onome što opisuje kao zaokret Vašingtona ka naklonjenijem odnosu prema Moskvi.
Zelenski je danas oštro reagovao na Vitkofovu pohvalu Putinu kao "humanitarcu" tokom posjete Rusiji, kada je američki izaslanik zahvalio ruskom predsjedniku na oslobađanju 74-godišnjeg Amerikanca kojeg su ruske snage zarobile u Ukrajini.
"Od sinoć su ruski 'humanitarci' izveli tri talasa napada balističkim raketama na Kijev. Upotrijebili su 21 raketu. Nažalost, pogođeni su i oštećeni brojni objekti širom grada", napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks.
Zelenski je naveo da su u napadima na desetak ukrajinskih regiona poginule dvije osobe, dok su 34 povrijeđene, među kojima petoro djece.
Rusija je saopštila da je tokom noći izvela "masovni napad" na lučku infrastrukturu u ukrajinskoj Odeskoj oblasti, kao i na plovila koja koristi ukrajinska vojska.
U Rusiji su dvije osobe povrijeđene u blizini Moskve u napadima dronovima lansiranim tokom noći ka glavnom gradu, saopštio je gradonačelnik Sergej Sobjanjin na Telegramu. Dodao je da je većina dronova oborena na velikoj udaljenosti.
U ruskoj pograničnoj Belgorodskoj oblasti jedna osoba je poginula, a druga povrijeđena u napadima ukrajinskih dronova, saopštili su lokalni zvaničnici.
Dok linije fronta uglavnom ostaju nepromijenjene, obje strane su ove godine intenzivirale vazdušne napade na velikim udaljenostima.
Rusija je posebno usmjerila napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, dok je Ukrajina gađala ruske rafinerije nafte. Obje strane napadale su centre za obradu podataka, komercijalna skladišta i brodove u Crnom moru.
Rat traje već više od četiri i po godine, uprkos Trampovom obećanju iz predsjedničke kampanje 2024. da bi mogao da ga okonča za jedan dan.
Nikakav značajniji pomak nije postignut tokom tri kratka sastanka u Istanbulu prošle godine, niti tokom tri runde pregovora uz američko posredovanje, održanih u Abu Dabiju i Ženevi početkom ove godine.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
