GERT VILDERS, PREDSJEDNIK PO REJTINGU NAJJAČE PARTIJE U ZEMLJI

Holandski Tramp pokušava da razbije jedinstvo Evrope

Prema anketama, trenutno vodi populistička “Partija za slobodu“ (PVV), njoj za petama su liberali iz Narodne stranke za slobodu i demokratiju (VVD).
6 komentar(a)
Gert Vilders, Foto: Reuters/MP
Gert Vilders, Foto: Reuters/MP
Ažurirano: 14.03.2017. 12:06h

Populistička holandska Partija za slobodu Gerta Vildersa ima dobre šanse da posle izbora u srijedu postane najjača stranka u parlamentu. Iako oni možda neće moći i da formiraju vladu, njihove ideje ipak se sve više šire, piše Dojče vele.

Hladan vjetar duva preko Binenhofa, kompleksa zgrada iz 13. vijeka u kojem se nalazi parlament. Nekoliko zapošljenih u vladi u jednom kiosku ispred kupuje sendviče. Okolo se šetaju holandski i strani turisti i fotografišu zgradu. U srijedu 15. marta u Holandiji se održavaju izbori za novi parlament.

Prema anketama, trenutno vodi populistička “Partija za slobodu“ (PVV), njoj za petama su liberali iz Narodne stranke za slobodu i demokratiju (VVD).

S obzirom na pobjedu Donalda Trampa u SAD, na Bregzit i na rastući populistički antiimigracioni pokret u Evropi, šef PVV Gert Vilders uveliko priča o “patriotskom proleću“. 

“To je zastrašujuće“, smatra Marlen Brojker. Ona ima 62 godine i radi u prosvjeti. Sa porodicom je na jednodnevnom izletu u Hagu. “Nadam se da ankete griješe“, kaže Marlen i dodaje da ona uvijek glasa za Zelene.

Holandski Tramp 

Gert Vilders, koga inače zbog markantne frizure zovu i “holandski Tramp“, ne zaostaje za svojim idolom iz SAD kada je riječ o izbornoj kampanji i o tome da ličnu interpretaciju događaja u svijetu širi putem Tvitera. “To mu možda ne obezbjeđuje neku prednost, ali to izaziva pažnju medija“, ukazuje Sara Lange, profesorka na Univerzitetu u Amsterdamu koja je, inače, svoju doktorsku tezu posvetila desnopopulističkim strankama u Zapadnoj Evropi. “Vilders tako ima mogućnost da biračima neprestano saopštava svoje ideje.“

I Kris Alberts sa Univerziteta Erazmus iz Roterdama specijalizovao se za populizam. On ne misli da Vilders mnogo imitira druge. Program Partije za slobodu ima samo jednu stranicu, kaže Alberts. “Program je veoma dosljedan i u njemu se neprestano ponavlja isto.“ Ipak, vjeruje Alberts, političke mjere Donalda Trampa, poput sporne zabrane ulaska u zemlju za ljude iz većinski muslimanskih zemalja, Vildersu bi išle naruku: “On tako može da kaže: ’Vidite, još neko to isto radi’.“ 

Alberts je 2012. godine objavio knjigu o ljudima koji glasaju za PVV. Danas više i nije neki veliki tabu reći da se glasa za tu stranku – iako mnogi ljudi iz akademskog sloja društva to prećutkuju kako ne bi ugrozili svoju karijeru, kaže Alberts. 

Rajmon (27), koji ne želi da otkrije svoje prezime, glasao je za Vildersa na izborima 2012. Nakon što je s djevojkom proveo vikend u Hagu, njih dvoje se vraćaju na istok zemlje, gde Rajmon radi sa oboljelima od demencije. On je zadovoljan zbog toga što Vilders želi da više novca uloži u zdravstveni sistem, ali ga malo šta drugo što lider PVV propagira privlači. “Vilders sada podržava Trampa i želi da izađemo iz Evropske unije. To više nije moja stranka. Osim toga, gotovo sve stranke su isključile mogućnost koalicije sa Vildersom. Zašto onda glasati za njega?“ 

Ni premijer Mark Rute iz Narodne stranke za slobodu i demokratiju (VVD) ne namjerava ponovo da ulazi u koaliciju sa PVV. Vildersova stranka je 2010. godine podržala njegovu manjinsku vladu. Ali Kris Alberts upozorava da ne bi trebalo vjerovati Ruteovim najavama. “Njegovo obećanje ništa ne vrijedi. Okolnosti uvijek mogu da se promijene.“

Alberts ipak ne vjeruje da će PVV biti dio novog kabineta, jer je ta stranka, kako kaže, “nesposobna“. 

“Opasan“ i “previše ekstreman“ 

Rajmonova djevojka Loes Hamerstein studira sociologiju. Ona će, kaže, vjerovatno glasati za Socijalističku stranku (SP). “U stvari, politika me ne interesuje“, kaže ta 22-godišnjakinja. Ali zna da je protiv Vildersa. “Ne sviđa mi se kako priča o muslimanima i izbjeglicama.“ 

“U našem gradu ih nema mnogo“, prekida je Rajmon. “Ali kad hodate Amsterdamom, onda mogu da razumijem da je nekim ljudima previše. Međutim, slažem se da je Vilders postao pomalo opasan i previše ekstreman.“ 

Prema informacijama Instituta za istraživanja izbora “I&O Research“, 77 odsto birača u Holandiji još uvek je neodlučno. Istraživanje, koje su zajednički sproveli dnevni list “Volkskrant“ i Univerzitet u Amsterdamu, pokazalo je da jedna petina birača, i to oni koji inače ne bi glasali za Ruteovu VVD, razmišljaju o tome da im “iz strateških razloga“ daju svoj glas kako bi spriječili pobjedu Vildersove PVV.

 Političko samoubistvo 

Marijane Maršalkerverd (70) do sada je uvijek glasala za holandske demohrišćane. Sada je orijentisana više ka “50 plus“, stranci koja želi da predstavlja interese penzionera. Maršalkerverdova sumnja u to da su prognoze ispravne. “Navodi se da je to sada odluka između Vildersa i Rutea, ali ja smatram da je to medijska propaganda.“

Ona vjeruje da će PVV dobiti dosta poslaničkih mjesta u parlamentu i smatra da je to “razumljivo“ jer su druge stranke “davale previše obećanja koja nisu ispunile. Ne govorim rado o izbjeglicama, ali ne želim da svi ti mladi muškarci dolaze ovamo i mislim da mora doći do strožeg pristupa.“ 

Prema navodima naučnika De Langea i Albertsa, većina umjerenih stranaka je, po pitanju useljavanja, islama i Evropske unije preuzela neke teme od PVV. Tako je Rute nedavno u velikim listovima objavio jedno otvoreno pismo. Onaj ko nije spreman da se ponaša “normalno“ i da prihvati holandsku kulturu neka napusti zemlju – navodi se u tom pismu. “Bilo bi političko samoubistvo ne približiti se sada sadržajno PVV“, objašnjava Alberts. A De Lange sumira: “Svejedno je koliko poslaničkih mjesta će da osvoji Vilders i hoće li biti dio vlade: njegov uticaj će se osjetiti.“

Preporučujemo za Vas