Lider italijanske Demokratske partije Pjer Luiđi Bersani vodi na partijskim izborima za kandidata lijevog centra na nacionalnim izborima sljedeće godine, ispred njegovog glavnog rivala Matea Rencija, pokazale su izlazne ankete.
Izlazna anketa, sprovedena za RAI njuz 24, pokazala je da je za Bersanija glasalo 44 odsto birača, za Rencija 36, a za Nikija Vendolu, guvernera južnog regiona Pulje 16 procenata.
Bersani (61) je bio favorit za pobjedu i prije glasanja, dijelom zbog toga što kontrolliše mašineriju Demokratske partije i zbog podrške koju uživa među vjernim pristalicama stranke.
I Bersani i Renci odbacuju ideju, koju ohrabruju međunarodna tržišta, da bi Monti trebalo da se vrati nakon izbora kako bi nastavio sa ekonomskom politikom koja je do sada uključivala nepopularne mjere štednje, povećanja poreza i reforme tržišta rada
Konačni rezultati su očekivani kasno sinoć, a ukoliko nijedan od petorice kandidata ne osvoji apsolutnu većinu, drugi krug glasanja će biti održan 2. decembra.
Ovo glasanje će eliminisati glavni elemenat neizvjesnosti u izboru nasljednika za tehnokratsku Marija Montija. Savez lijevog centra je, prema istraživanjima javnog mnjenja, favorit za pobjedu na parlamentarnim izborima a pobjednik jučerašnjih izbora je u dobroj poziciji da nastavi Montijeve napore za kontrolu javnih finansija i suzbijanje recesije.
Podrška duboko podijeljenoj Partiji naroda slobode (PDL) desnog centra Silvija Berluskonija, prepolovila se u odnosu na posljednje izbore 2008. godine. Berluskoni je u subotu kazao da razmišlja da se kandiduje, produbljujući haos unutar PDL.
"Vrijeme je da se vratimo ozbiljnoj politici, a kao posljedicu toga možemo početi da rješavamo ekonomiju“, kazao je 57-godišnji Vinčenco Dona Marija, nakon što je glasao na biračkom mjestu u Rimu.
Jedna gospođa koja je glasala za Bersanija, a koja nije željela da joj se pominje ime, kazala je da se „nada boljoj zemlji koju će voditi pošteni ljudi“.
I Bersani i Renci odbacuju ideju, koju ohrabruju međunarodna tržišta, da bi Monti trebalo da se vrati nakon izbora kako bi nastavio sa ekonomskom politikom koja je do sada uključivala nepopularne mjere štednje, povećanja poreza i reforme tržišta rada.
Protesti desetina hiljada studenata i radnika u subotu i svih djelova političkog spektra naglasili su stepen nezadovoljstva među Italijanima koji pokušavaju da izađu na kraj sa krizom i porastom nezaposlenosti u trećoj po veličini ekonomiji u eurozoni.
Bonus video:
