Novi predsjednik Austrije profesor i iskusan političar

Njegov otac se rodio u Pskovu, ali je nakon Oktobarske revolucije emigrirao u Estoniju, gdje se upoznao sa budućom majkom novog predsjednika, te se 1940. preselio u Austriju
0 komentar(a)
Aleksander van der Belen, Foto: Reuters
Aleksander van der Belen, Foto: Reuters
Ažurirano: 04.12.2016. 17:43h

Novi predsjednik Austrije Aleksander Van der Belen koji je večeras, prema preliminarnim rezultatima, pobjedio na predsjedničkim izborima u Austriji političar je sa dugogodišnjim iskustvom koji je u toku kampanje obećao da će biti nadstranački šef države, iako je u trku ušao uz podršku stranke Zelenih.

Van der Belen, koji je rođen prije 72 godine u Beču, dijete je majke Estonke i oca Rusa, a detinjstvo je proveo u austrijskoj pokrajini Tirol.

Preci po ocu Aleksandera van der Belena su se preselili iz Holandije u Rusiju krajem 17. vijeka i od 18. vijeka su živeli u Pskovskoj guberniji.

Njegov otac se rodio u Pskovu, ali je nakon Oktobarske revolucije emigrirao u Estoniju, gdje se upoznao sa budućom majkom novog predsjednika, te se 1940. preselio u Austriju.

Van der Belen je kasno ušao u politiku, prvo je bio član Socijaldemokratske partije (SPO), ali je kasnije prešao u stranku Zelenih, čiji je bio poslanik od 1994.

Nije dugo trebalo da profesor privrede krene da se penje u hijerarhiji Zelenih i, zbog odlične retorike, garnirane humorom, uskoro postane i zvijezda te stranke, iako su njegovi stavovi po partijskoj bazi suviše ekonomsko-liberalni.

On je 1999. postao i lider Zelenih.Za njegovo vrijeme Zeleni su ređali izborne uspjehe, a kada je 2008. lošije prošao na glasanju nego što je očekivao, predao je kormilo stranke Evi Glavišnig.

Van der Belen je oko sebe okupio značajna imena iz političkog i kulturnog života Austrije koja su podržala njegovu kandidaturu.

Svi koji se plaše uspona desnice podržavali su šarmantnog profesora, koji će nakon ove pobjede biti jedan od najstarijih predsjednika.

Van der Belen se tokom kampanje predstavljao kao kandidat centra nastojeći da privuče građane strahom od desnice.

On je u drugom krugu, krajem maja, pobedio tijesno, osvojivši 50,3 odsto glasova, ali je ishod galsanja poništio Ustavni sud zbog neregualrnosti oko prebrojavanja glasova pristiglih putem pošte.

Bonus video: