Putinov plan da zauvijek zadrži vlast - Vijesti.me
ruski lider sa najdužim stažom nakon Staljina

Putinov plan da zauvijek zadrži vlast

Ruski predsjednik krenuo u reformu kompletnog ruskog sistema uprave i omogućio sebi da nastavi da upravlja zemljom i nakon isteka mandata 2024. godine

Ruski lider sa najdužim stažom poslije Staljina: Putin
Ruski lider sa najdužim stažom poslije Staljina: Putin (Foto: Beta/AP)

U jučerašnjem obraćanju o stanju nacije, ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je opsežne ustavne reforme koje mu pružaju niz opcija da zadrži vlast i poslije 2024. godine kada mu ističe mandat.

Više od sat vremena Putinovo obraćanje je zvučalo kao mnoga prethodna u kojima je ohrabrivao Ruse da imaju više djece, izlagao planove za borbu protiv siromaštva i stimulisanje ekonomskog rasta. Međutim, pri samom kraju govora Putin je počeo da priča o ustavnim reformama koje podrazumijevaju slabljenje uloge predsjednika, jačanje ovjašćenja premijera i parlamenta i ujedno ograničava izbor budućih predsjednika.

Tri sata nakon okončanja Putinovog govora, premijer Dmitrij Medvedev je šokirao političku elitu rekavši da će on i cijela njegova vlada podnijeti ostavku, pokazujući da je u toku kompletna reforma ruskog sistema uprave i da Medvedev neće naslijediti Putina na funkciji predsjednika, kao što je to učinio 2008. godine.

Predlažući smanjenje ovlašćenja predsjednika i jačanje uloge parlamenta i premijera, Putin je sebi zapravo stvorio najmanje tri opcije da zadrži vlast nakon 2024. Jedna od opcija je da postane premijer sa ojačanim ovlašćenjima i ostane na toj funkciji na neodređeno vrijeme. Druga je da pokuša da upravlja zemljom sa pozicije predsjednika parlamenta, a treća opcija je, kako navodi „Moscow Times” da upravlja iza kulisa kao lider dominantne partije u parlamentu - na način na koji Jaroslav Kačinjski, lider partije Pravo i Pravda upravlja Poljskom.

Predlozima koji bi ojačali parlament i ostala vladina tijela a smanjili ovlašćenja predsjednika, Putin ostavlja sebi otvorena mnoga vrata nakon što napusti Kremlj, kazali su analitičari.

„Dao je sebi dosta prostora za manevrisanje”, kazao je za „Moscow Times” politički analitičar Jevgenij Minčenko.

Jedan od najznačajnijih Putinovih predloga je i onaj da Državna duma, donji dom parlamenta, ima moć da potvrdi kandidaturu premijera i sastava vlade. Do sada imenovanje premijera je bilo u nadležnosti predsjednika, a parlament je samo odobravao kandidaturu.

Putin je takođe predložio da Gornji dom parlamenta, koji se sastoji od regionalnih predstavnika - odlučuje o ključnim bezbjednosnim, odbrambenim i spoljnopolitičkim imenovanjima, o čemu je do sada odlučivao isključivo predsjednik.

„Sve ove promjene imaju za cilj ograničavanje njegovog nasljednika”, kazala je Tatjana Stanovaja iz Karnegi centra u Moskvi. Stanovaja smatra da je Putin mogao odlučiti da nakon isteka mandata stane na čelo Državnog savjeta - savjetodavnog tijela predsjednika koje je osnovao kada je izabran 2000. godine - a koje je juče predložio da postane zvanični organ uprave.

Politički analitičar Kiril Rogov je na Fejsbuku objavio da „u nekonkurentnom političkom sistemu” kakav je ruski „bez slobodnog pristupa izborima... transfer ovlašćenja na parlament zapravo znači transfer vlasti na rukovodstvo partije koja dominira u parlamentu”. „Takva konfiguracija, koja podsjeća na kinesku, omogućila bi Putinu da zadrži kontrolu na neodređeno vrijeme, a da pritom predloži cijelu grupu potencijalnih nasljednika koji bi se međusobno takmičili”, navodi Rogov.

Putin je, kako primjećuje kolumnista agencije „Blumberg” Leonid Beršidski, pronašao način da iz konkurencije isključi veliki broj bogatih i obrazovanih Rusa. 

On je, naime, predložio da samo ljudi koji žive u Rusiji u kontinuitetu više 25 godina i koji nikada nijesu posjedovali pasoš neke strane zemlje ili dozvolu u prebivilište mogu da se kandiduju za predsjednika. U sadašnjoj verziji ruskog ustava dvostruko državljanstvo nije bilo prepreka za kandidovanje za predsjednika. Ruski lider takođe smatra da javni zvaničnici, poput premijera, ministara, guvernera i sudija ne smiju da imaju dvostruko državljanstvo ili dozvolu prebivališta u nekoj stranoj zemlji. Takođe želi da ruski zakoni imaju prioritet nad međunarodnim konvencijama, sporazumima i sudskim odlukama.

Putin očigledno kroz ustavne amandmane želi da onemogući stranim akterima - međunarodnim sudovima, ruskim emigrantima, stranim vladama i zapadnim obrazovnim institucijama da na bilo koji način utiču na unutrašnje stvari u Rusiji, ističe Beršidski.

Putin, 67, koji upravlja Rusijom od 2000, je lider sa najdužim stažom nakon Staljina, a pitanje šta namjerava nakon 2024. ostaje najvažnije političko pitanje u zemlji.

Ruski establišemnt je u posljednje vrijeme zabrinut zbog pravca tranzicije i Putinovih namjera. Sada je svima jasno da će on tražiti ulogu koja se razlikuje od predsjedničke, a ipak zadržati vlast. Nije u Putinovom interesu da odmah kaže koja će to biti uloga, ali je važno da pokaže da stvari drži pod kontrolom i da namjerava da ostane i nakon isteka mandata.

„Glavni ishod Putinovog obraćanja: Koliko su glupi i/ili pokvareni svi oni koji su kazali da će Putin otići 2024”, objavio je na Tviteru Aleksej Navaljni, Putinov najpoznatiji politički protivnik. „Jedini cilj Putina i njegovog režima je da ostane na vlasti doživotno, pretvorivši cijelu državu u svoju privatnu imovinu i prisvajajući njena bogatstva za sebe i svoje priajtelje”, naveo je Navaljni.

Izbor Mihaila Mišustina nema političku težinu

U još jednom iznenađujućem potezu koji je zaokružio jučerašnju političku dramu u Moskvi Putin je zvanično za premijera predložio Mihaila Mišustina, u javnosti slabo poznatog šefa ruske Savezne poreske službe. Putin je predao njegovu kandidaturu na odobrenje ruskom parlamentu, nakon što je Mišustin prihvatio ponudu, prenio je Rojters.

Mišustin
Mišustin(Foto: AP)

Putinov izbor Mišustina iznenadio je analitičare koji su predviđali da će on za nasljednika Dmitrija Medvedeva predložiti nekog od uticajnijih političkih igrača poput Sergeja Sobjanjina, gradonačelnika Moskve, Maksima Oreškina, ministra ekonomije ili Aleksandra Novaka, ministra energetike.

Nakon što je Medvedev saopštio da on i njegova vlada podnose ostavku, ruska i međunarodna javnost je spekulisala o njegovom eventualnom nasljedniku.

„To bi mogao biti pravi nasljednik ili prosto neko ko će omogućiti Putinu da dobije na vremenu”, kazala je analitičarka Tatjana Stanovaja prije nego što je Putin predložio Mišustina.

Izbor tehnokrate Mišustina koji, prema pisanju agencije AP, nema nikakvu političku težinu ukazuje da on neće imati nezavisnu ulogu.

Putin je Medvedeva, dugogodišnjeg saveznika u rukovodilačkoj strukturi Kremlja, zadržao uz sebe imenujući ga za zamjenika šefa predsjedničkog Savjeta bezbjednosti. Međutim, analitičari smatraju da je Medvedev, koji ne uživa visok stepen popularnosti, postao previše toksičan za Putina.

Nakon što su se okončala prva dva Putinova mandata 2008. godine, Medvedev je pristao da de fakto čuva predsjedničku funkciju od 2008. do 2012. i imenovao je svog mentora za premijera koji je sa te pozicije upravljao zemljom.

Za vrijeme mandata Medvedeva, ustav je promijenjen kako bi se predsjednički mandat produžio sa četiri godine na šest, ali je zadržana stavka o ograničenju na dva uzastopna mandata.

Mada je Putin odlučivao za vrijeme predsjedništva Medvedeva on, kako navodi AP, nije bio u potpunosti zadovoljan svim njegovim postupcima.

Naročito je kritikovao odluku Medvedeva da odobri zapadnu kampanju u Libiji 2011. koja je dovela do svrgavanja i ubistva dugogodišnjeg lidera Muamera Gadafija.

Odluka Medvedeva da poslušno odstupi i dozvoli Putinu da se vrati na predsjedničku funkciju izazvala je masovne proteste u Moskvi 2011. i 2012. Pojedini Putinovi saradnici smatraju da su saveznici Medvedeva ohrabrivali proteste.


Vidi sve komentare