Štajnmajer zamolio u Poljskoj za oproštaj za strahote Drugog svjetskog rata - Vijesti.me
"njemačka neće zaboraviti na odgovornost"

Štajnmajer zamolio u Poljskoj za oproštaj za strahote Drugog svjetskog rata

Obilježavanje 80. godišnjice od izbijanja Drugog svjetskog rata počelo je danas u Poljskoj u Vjelnju u centralnoj Poljskoj gdje su Frank Valter Štajnmajer i predsjednik Poljske Andžej Duda zajedno u svitanje odali poštu civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata

Štajnmajeru u Vjelunju
Štajnmajeru u Vjelunju (Foto: Czarek Sokolowski/AP)

Predsjednik Njemačke Frank Valter Štajnmajer obećao je danas u Vjelunju, prvom gradiću u Poljskoj koji je njegova zemlja pod vladom fašista bombardovala još prije objave Drugog svijetskog rata, da Njemačka neće zaboraviti na odgovornost koju joj nameće istorija i na poljskom jeziku zamolio za oproštaj za ratne strahote.

"Cinizam njemačkog agresora bio je bezgraničan, posljedice strašne ali bez obzira na to nema mnogo Njemaca koji znaju za događaje u Vjelunju i došlo je vrijeme da se to promijeni. Vjelunj mora da ostane u našim mislima i srcima. Prošlost ne može da se zaboravi. Ona ne prolazi. Želimo to da pamtimo i prihvatamo tu odgovornost koju nam nameće naša istorija", kazao je u zoru na svečanom oblježavanju godišnjice bombardovanja tog grada predsjednik Štajnmajer.

Na njemačkom jeziku a zatim i na poljskom rekao je da odaje poštu žrtvama napada na Vjelunj, poljskim žrtvama njemačke tiranije i moli za oproštaj.

Obilježavanje 80. godišnjice od izbijanja Drugog svjetskog rata počelo je danas u Poljskoj u Vjelnju u centralnoj Poljskoj gdje su Frank Valter Štajnmajer i predsjednik Poljske Andžej Duda zajedno u svitanje odali poštu civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata.

Vjelunj su kao prvi bombardovali avioni Hitlerovog ratnog vazduhoplovstva 1. septembra 1939. godine u 4:40 ujutru, dok je gradić spavao, iznenada, dok još Njemačka nije objavila rat Poljskoj.

Tri četvrtine Vjelnunja leglo je u ruševinama, bombardovane su i bolnica i sinagoga a u bombardovanju je, kako najčešće navode istoričari, jer preciznog spiska nema, poginulo je oko 1.200 ljudi.

"I danas je sjećanje bolno. Bio je to teror za kojim je uslijedilo uništavanje, nastavilo se ponižavanje, svi progoni, torture i ubijanje miliona poljskih građana i poljskih i evropskih Jevreja", kazao je njemački predsjednik i zahvalio Poljacima i Evropljanima što su uprkos svim tim jezivim zločinima koje je njegova zemlja počinila širom svijeta pružili ruku pomirenja i ponovo prihvatili Njemce u krug Evrope i Evropljana.

Predsjednik Poljske Andžej Duda zahvalio je Štajnmajeru za tu moralnu satisfakciju da je kao predsjednik Njemačke obilježavanje godišnjice počeo baš u Vjelunju.

"Mislite li da je lako doći u grad koji su prije 80 godia zverski uništili ljudi iz vlastitog naroda? Iz prethodnog pokoljenja, pokoljenja očeva i djedova. Zar mislite da je lako pogledati u oči onima koji su preživjeli ili onima koji nose u sebi cio život traume? Hvala predsjedniče. Vidim čovjeka koji je došao s pokornošću, pognute glave za to da oda poštu. Prisustvo predsjednika Njemačke to je vid moralne satisfakcije", kazao je predsjednik Duda Štajnmajeru i građanima Vjelunja. 

Centralna državna svečanost obilježavanja 80. godišnjice od izbijanja Drugog svjetskog rata održava se ovog puta izuzetno u Varšavi a ne u Gdanjsku, gdje je formalno rat počeo napadom njemačkog bojnog broda na poljski garnizon u svitanje 1. septembra 1939. godine, zato što je cio program podređen glavnom gostu, predsjedniku SAD Donaldu Trampu, koji je, međutim, zbog uragana na Floridi u posljednjem trenutku otkazao posjetu i učešće u Varšavi.

Obilježavanje godišnjice u Varšavi je u svijetu izazvalo prvi put i kontroverze zato što su za razliku od proslava prije 10 godina ovog puta poljske vlasti konzervativne stranke Pravo i Pravda nastojale da izbjegnu po svaku cijenu da jedna od glavnih zvanica bude predsjednik Rusije Vladimir Putin i umjesto svečanosti sa nekadašnjim ratnim saveznicima, vlasti su odabrale da je obilježe sa sadašnjim iz NATO, Evropske unije i Istočnog partnerstva.

Sa Zapadnog Balkana bez obzira na velike civilne žrtve i jak antifašistički pokret njihovih zemalja pozivnicu tako nisu dobili predsjednici Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije i njih nema među 250 gostiju iz 40 državnih delegacija.


Vidi sve komentare