Cijena aneksije Krima: Više od 100 milijardi dolara i pad entuzijazma - Vijesti.me
PET GODINA OD PRIPAJANJA UKRAJINSKOG POLUOSTRVA RUSIJI

Cijena aneksije Krima: Više od 100 milijardi dolara i pad entuzijazma

Uprkos osudama i sankcijama Zapada, Rusija je obilježila godišnjicu aneksije Krima raznim aktivnostima, uključujući ulični festival "Krimsko proljeće" u Moskvi, mada sada značajno manje Rusa smatra da je taj potez donio zemlji više koristi nego štete, prenosi agencija Frans pres

Putin na Krimu
Putin na Krimu (Foto: Reuters)

Rusija i njen predsjednik Vladimir Putin obilježili su pet godina aneksije Krima bez namjere popuštanja pred pritiscima Zapada, iako je Moskva u međunarodnoj izolaciji s gubicima i preko 100 milijardi dolara zbog pripajanja ukrajinskog poluostrva, pišu svjetski mediji, ukazujući da i obični Rusi pokazuju sve manje entuzijazma za Krim.

Pad entuzijazma

Uprkos osudama i sankcijama Zapada, Rusija je obilježila godišnjicu aneksije Krima raznim aktivnostima, uključujući ulični festival "Krimsko proljeće" u Moskvi, mada sada značajno manje Rusa smatra da je taj potez donio zemlji više koristi nego štete, prenosi agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Aneksija Krima, ističe francuska agencija, značajno je pojačala popularnost ruskog predsjednika Vladimira Putina prije pet godina i sada ruski zvaničnici insistiraju da je pitanje Krima završena stvar, iako zapadne zemlje održavaju i pojačavaju sankcije Moskvi.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je rekla da je za Moskvu "pitanje Krima zauvijek odlučeno", što podvlači odgovor Putina prije godinu dana na pitanje jednog novinara da li postoji okolnost pod kojim bi se Rusija odrekla Krima: "Šta, da li ste poludjeli?"

Iako su organizovane velike proslave godišnjice aneksije ukrajinskog poluostrva, Rusi su sada manje entuziastični oko Krima nego prije pet godina, ocjenjuje AFP, citirajući istraživanje Centra za javno mnjenje s početka marta u kojem je tek 39 odsto Rusa izrazilo uvjerenje da je aneksija donijela Rusiji više koristi nego štete. Prije pet godina to je smatralo 67 odsto.

Promjena geopolitičkih odnosa i 'međunarodni parija'

Aneksija Krima i potonji referendum prije pet godina su obilježili značajnu promjenu u geopolitičkom odnosu Moskve i Zapada, ističe u uredničkom stavu britanski Telegraf, ali podvlači da je poslije tog poteza Rusija postala "međunarodni parija" kojem malo ko vjeruje.

Pripajanje Krima je za Putina bio znak da se može suočiti s NATO-om "potpuno nekažnjivo", dok su sankcije u Kremlju smatrane malom cijenom za pokazivanje svojih "revanšističkih mišića", piše Telegraf, dodajući da se Putin potom umiješao u sirijski sukob i ometao demokratske procese u Evropi i SAD.

Akcije na Krimu su Putinu pojačale ugled u Rusiji s rejtingom na oko 80 odsto, ali su drugdje produbile sumnje u njegove namjere - aneksija je Kremlj koštala svakog traga sumnje u prijetnju koju predstavlja u istočnoj Evropi, ističe britanski list. Pošto Ukrajina nije poklekla pred agresijom, dok je NATO shvatio s kakvom je realnošću suočen, Putinu je, ocjenjuje Telegraf, postalo jasno da mu neće biti dozvoljeno da se provuče s novim pokušajima da podrije zemlje s kojima se graniči Rusija.

"Poslije Krima, Putin je pomislio da se može provući s bilo čime, čak i s pokušajima ubistva u inostranstvu. Ali, Rusija je postala međunarodna parija, kojoj malo njih vjeruje i koja je izolovana zbog svog liderstva", zaključuje Telegraf.

Pet godina poslije Putin plaća cijenu

Blumbergov (Bloomberg) kolumnista Leonid Beršidski (Leonid Bershidsky) piše da je lažni referendum na Krimu, koji je Kremlj organizovao da bi opravdao aneksiju, zapravo bila zamka za ruskog predsjednika "iz koje se Rusija još uvijek može osloboditi, ali ne i Putin".

Aneksija Krima je zločin, ističe Beršidski, ali ocjenjuje da je ono što je uslijedilo na istoku Ukrajine, s gledišta realpolitike, bila greška u prosuđivanju.

Ideja Kremlja, prema Blumbergovom kolumnisti, bila je da to bude još jedna jeftina operacija "pošalji oružje i instruktore lokalnim pobunjenicima".

Neočekivano se ukrajinska vlada borila, zbog čega je Rusija kao ispomoć poslala trupe, kao i lanser raketa kojim je u julu 2014. slučajno srušen putnički avion Malezije erlajnsa (Malaysia Airlines).

Smrt 298 putnika i posade dovela je do toga da Putinova druga ukrajinska kocka ne bude jeftina, ocjenjuje Beršidski, dodajući da ni sankcije Zapada koje su poslije tog događaja pooštrene, ni smanjenje trgovine s Ukrajinom koja je za Rusiju bila veliko izvozno tržište industrijskih proizvoda, za Putina nisu bile veliki trošak - koliko gubitak njegove pregovaračke moći, odnosno gubitak kredibiliteta.

To je, piše Beršidski, jedan od razloga zbog kojih Putin ne može da gradi saveze - ne samo sa zapadnim liderima već ni s Kinom i drugim velikim ekonomijama u razvoju.

Putinova izolacija je očigledna u ruskom udjelu globalne prodaje oružja, nemogućnosti da posreduje u političkom rješenju u Siriji, neuspjehu da ubedi bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka da se krene ka bližoj zajednici, kao i praktično nepostojanju kineskih direktnih investicija u Rusiji. Doslovno, svi poslovi izmiču, ocijenio je kolumnista Blumberga.

Istovremeno, s nestankom postkrimskog entuzijazma, na redu su finansijski troškovi, ali u obećanja o povećanju socijalne i infrastrukturne potrošnje ni Rusi ne vjeruju - što pokazuju ankete i izražena apatija na nedavnim izborima.

"Rusija, svijet i vjerovatno djelovi ruskog establišmenta čekaju da Putin ode, čak i ako ga niko ne može natjerati na to. Možda će, bez njega, opet biti mogući dogovori, pogodbe, uzajamni ustupci i sve vrste realpolitičkih igara, kao što su još uvek bile u proljeće 2014. U međuvremenu, Rusija je kao tvrđava zaključana i niko ne dolazi na pregovore", piše Beršidski.

Milijarde i milijarde

Putin, koji je od 2014. godine u Krim uložio milijarde dolara ruskih poreskih obveznika, u ponedjeljak je prisustvovao pokretanju sevastopoljske elektrane i putem video konferencije nadgledao pokretanje sličnog postrojenja u Simferopolju, prenosi agencija Rojters (Reuters), dodajući da dvije nove elektrane treba da proizvode onoliko električne energije koliko je Krim dobijao iz Ukrajine prije aneksije.

Rusija je mnogo uložila u pokušaje da integriše Krim, uključujući i izgradnju mosta za povezivanje poluostrva s jugom Rusije, ali su, s druge strane, zapadne sankcije za kažnjavanje Moskve zbog aneksije pomogle u izolaciji poluostrva, povećavajući cijene i usporavajući njegov razvoj, ocijenio je Rojters.

Blumberg u drugom tekstu navodi da troškovi aneksije Krima nastavljaju da rastu za Rusiju, većinom usljed sankcija SAD i Evropske unije koje se pojačavaju svake godine. Ali Rusija i njeni stanovnici, koji već trpe posljedice nižih cijena nafte, takođe osjećaju pad u stranim investicijama i stagnaciju prihoda.

Blumbergovi analitičari procjenjuju da su sankcije skinule šest odsto ruske ekonomije u prethodnih pet godina. Najveći svjetski izvoznik energenata tako sada ima privredu za 10 odsto manju, odnosno oko 150 milijardi dolara manje nego što se moglo očekivati krajem 2013, pre aneksije. Dok je prosječna plata jedva iznad 30.000 rublji (410 eura) od pripajanja ukrajinskog poluostrva, jedino je na Krimu zabilježeno povećanje plata kako bi se sustigao ostatak Rusije.

Nove prijetnje

Estonska spoljnoobavještajna služba Efis upozorila je da Rusija jača podršku euroskeptičnim partijama kao što su Alternativa za Njemačku (AfD) i francuska stranka Nacionalno okupljanje kako bi izgradila desničarski populistički međunarodni blok koji bi zastupao njene interese u Briselu, prenosi londonski Tajms(The Times).

Jedan deo evropskih poslanika je već počeo da govori u ime Rusije protiveći se sankcijama i braneći okupaciju Krima i djelova istočne Ukrajine, navodi Tajms i podsjeća da je letonski europoslanik organizovao skup u Briselu na kojem je rečeno da u slučaju da Evropa radi protiv "opravdanih interesa" Rusije, Moskva ima pravo da pokrene rat.

Analitičari Efisa, za koji Tajms kaže da se smatra pažljivim posmatračem ruskih aktivnost, strahuju da Putinov režim predstojeće evropske izbore smatra šansom za sijanje političkog razdora u Evropi pre moguće invazije na Bjelorusiju ili baltičke države.

Procjenjuje se da Putinova vlada, piše Tajms, troši oko 290 miliona eura godišnje na dezinformacije, većinom u EU, a Efis očekuje da pred izbore u maju Njemačka, Francuska i Italija budu mete ruske propagandne kampanje, budući da će te tri najveće članice dati oko trećinu poslanika Evropskog parlamenta.

Tajms prenosi i procjenu estonske službe da Moskva izgleda da koncentriše svoje vojne snage na zapadu, s četiri tenkovska puka i pojačanom divizijom za vazdušne napade na oko 45 kilometara od granice u pripremu za rat "na širokom frontu".


Vidi sve komentare