Umro je bivši kubanski lider Fidel Kastro - harizmatični El komandante i jedan od najizuzetnijih političkih ličnosti 20. vijeka koji je iza sebe ostavio legat sa pečatom poluvjekovnog revolucionarnog "fidelizma".
Mnogi Kubanci još su u nevjerici da je Kastro umro, pošto su pre samo devet dana u medijima objavljene njegove fotografije sastanka sa predsjednikom Vijetnama na kojima nije loše izgledao.
"Ovo nije rastanak, samo pozdrav", objavio je list podmlatka Komunističke partije "Juventud Rebelde", citirajući stih iz himne kubanske revolucije "Asta sjempre".
List ga naziva "goniocem uragana" čija životna dostignuća predstavljaju "dokaz mogućeg".
List komunističke partije "Granma" ističe Kastrovu "disciplinu, lojalnost i hrabrost", dok ga radio stanica "Reloh" naziva "simbolom humanosti".
"Uvijek ćemo te voljeti i braniti revoluciju koju si pokrenuo", poručuje kubanski sajt "Kubadebate", prenosi BBC.
"Gardijan" ističe da nijedna ulica na Kubi ne nosi ime Fidela Kastra, niti je podignut spomenik u njegovu čast, ali njemu nije bila ni potrebna takva vrsta priznanja, piše Gardijan.
Fidel Kastro je zaslužan za besplatno školovanje i medicinsku zaštitu, a karipsko ostrvo je pretvorio u ekonomsku, političku i društvenu laboratoriju, što je istovremeno intrigriralo, inspirisalo i užasavalo svijet, navodi britanski list.
U tekstovima drugih svjetskih medija iznose se oprečna mišljenja o legatu Fidela Kastra, ali mu jedno niko ne spori - da je ostavio dubok trag u istoriji.
Argentinski list "Klarin" naziva Fidela velikim revolucionarom i jednim od najvažnijih ličnosti 20. vijeka, a meksička "Hornada" piše da će Kastro "biti jedan od lidera koji će se najduže pamtiti i biti predmet analize".
List "El Nuevo Dijaro" iz Nikaragve konstatuje: "Divili su mu se kao revolucionarnom mitu, a bio je optuživan i kao diktator, ali čak i njegovi neprijatelji su priznavali da je harizmatičan i da je bio sposoban da rukovodi državom". "Niko ne ostaje hladan na njegovu kontroverznu ličnost", zaključuje list.
S druge strane, mnogi mediji u Zapadnoj Evropi su u izvještajima isticali da Kastro nije bio heroj.
Španski ABC kaže da je bio "prevarantski tiranin koji je služio marksizmu da bi uveo totalitarni režim koji je doveo Kubu na ivicu ekonomskog kolapsa", kao i da se sa njegovom smrću "otvara istorijska šansa za istinski politički i privredni preokret".
Italijanski "Korijere dela Sera" objavila je detaljan tekst o istoriji Kube u vrijeme Kastra pod naslovom "Od utopije do torture".
Njemački magazine "Štern" objavio je tekst Konrada Šilera koji navodi da je Kastro preživio mnoge pokušaje ubistva da više nije ni vjerovao da će umrijeti.
"Velt" kaže da je Kastro prešao put od "revolucionara do disiluzioniste" i da je "njegov san u većem dijelu samo ostao san".
"Sada je Fidel Kastro - jedan od posljednjih političkih dinosaurusa Hladnog rata - umro", piše list.
Ruski Prvi kanal je objavio da je Kastro predstavljao simbol jedne cijele ere i da je bio jedan od najupečatljivijih svjetskih poltičara, bez obzira šta neko mislio o njegovoj politici.
Alžirska tv stanica je navela da je Kastro bio humanista i podsjetila da se on posljednji put pojavio na televiziji tokom posjete alžirskog premijera Havani.
Al Džazira je objavila prilog u kome ocenjuje da se kontroverze oko Fidela Kastra nikada neće okončati, pa čak ni poslije njegove smrti.
Ruska "Rusija 1" konstatuje da je "harizmatični Fidel Kastro postao simbol protivljenja američkom imperijalizmu".
"Do posljednjeg dana Fidel Kastro se borio da bi osigurao da i posle njegove smrti Kuba ostane vjerna njegovim idealima socijalne pravde".
Kineski "Global tajms" piše: "Tokom i poslije Hladnog rada, SAD su pokretale ratove protiv manjih i slabijih zemalja u Latinskoj Americi i ostatku svijeta. Amerika je svrgla režime mnogih zemalja, ali ne i Kube… Na kraju, administracija Baraka Obem je pružila grančicu mira i bilateralni odnosi su obnovljeni. To je dokaz da je Kastro jedan izvanredan strateg".
Kubanci će se 29. novembra na Trgu Revolucije u Havani oprostiti od bivšeg lidera koji je umro u 90. godini. Proglašena je devetodnevna žalost, biće kremiran, a njegovi ostaci će biti sahranjeni 4. decembra u istorijskom jugoistočcnom gradu Santjago de Kuba.
Bonus video:
