Britanija je ušla u rat u Iraku "prije nego što su iscrpljene sve opcije za mirno razoružavanje", izjavio je danas penzionisani britanski zvaničnik Džon Čilkot, predstavljajući svoj izvještaj o ulozi Velike Britanije u iračkom ratu.
Odluka Velike Britanije da 2003. uđe u rat u Iraku je počivala na pravnoj osnovi koja je bila "daleko od zadovoljavajuće", a razlozi za vojnu akciju koje je predstavio tadašnji premijer Toni Bler su bili preuveličani, zaključak je dugo očekivanog izvještaja komisije na čelu sa Džonom Čilkotom.
"Izvještaj ne navodi mišljenje o tome da li je vojna intervencija bila legalna ili ne", rekao je, međutim, Čilkot novinarima i rođacima nekih od britanskih vojnika poginulih u Iraku, prenio Rojters.
"Ipak, zaključili smo da su okolnosti, pod kojima je donijeta odluka da ima pravnog osnova za vojnu akciju, bile daleko od zadovoljavajućih", rekao je Čilkot.
Obavještajni podaci o navodnom oružju za masovno uništenje koje posjeduje irački vođa Sadam Husein, a koje je Bler upotrebio da bi opravdao priključenje američkoj invaziji u Iraku, bili su loši, ali niko nije predstavio podatke koji bi dokazali suprotno, istakao je Čilkot.
#LIVE: John Chilcot giving the initial findings into Iraq reporthttps://t.co/bqQhmhQjq3 pic.twitter.com/C9G9nN2NlV
— TRT World (@trtworld) July 6, 2016
Komisija je zaključila da je Britanija ušla u rat u Iraku "prije nego što su iscrpljene sve mirne opcije", izjavio je danas Čilkot, predstavljajući svoj izvještaj o ulozi Velike Britanije u iračkom ratu.
"Zaključili smo da je Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo da se priključi invaziji na Irak prije nego što su iscrpljene opcije za mirno razrešenje. Vojna akcija tada nije bila posljednja opcija", istakao je Čilkot.
On je naveo da je vlada tadašnjeg premijera Blera predstavila procjenu prijetnje od oružja kojim raspolaže Sadam Husein sa "sigurnošću koja nije bila opravdana", kao i da vojno planiranje tog rata i njegovih posljedica nije bilo na nivou tog zadatka.
Čilkot je naveo i da u martu 2003. nije bilo neposredne prijetnje od Sadama Huseina i da je haos u Iraku i regionu koji su uslijedili poslije invazije trebalo da budu predviđene.
On je istakao da je britanski zvaničnici trebalo da znaju rizike od unutrašnjih podjela u Iraku, opasnosti od povećane aktivnosti Al Kaide i mogućnosti da dođe do opšte nestabilnosti u zemlji.
Bler je 2002, godinu dana prije invazije američkih snaga na Irak, obećao tadašnjem predsjedniku SAD DŽordžu Bušu mlađem da će biti na njegovoj strani po pitanju Iraka "šta god da se desi", navodi se u Čilkotovoj izvještaju.
"Bler je 28. jula 2002. u pismu Bušu uverio predsjednika SAD da će biti uz njega 'šta god da se desi", naveo je Čilkot na predstavljanju izvještaja.
On je istakao i da je intervencija Britanije u Iraku, koja je trajala između 2003. i 2009. bila "daleko od uspješne".
Komisija za zvaničnu istragu uloge Velike Britanije u iračkom ratu objavila je danas svoj dugo očekivani izvještaj, sedam godina od početka istrage i 13 godina od invazije na Irak 2003. godine, koju su predvodile SAD.
Čilkotovi izvještaj sadrži 2,6 miliona riječi, što je četiri puta više od Tolstojevog "Rata i mira", o konfliktu u Iraku u kojem je do 2009, kad su britanske trupe napustile tu zemlju, poginulo 179 britanskih vojnika, gotovo 4.500 američkih vojnika i više od 100.000 Iračana.
Nakon što je svrgnut sa vlasti Sadam Husein, njegova vlada i vojno rukovodstvo, Irak je zapao u sektaško nasilje, a taj haos je doprinio kasnijem jačanju samozvane Islamske države, prenijela je agencija AP.
Irački rat je bacio sjenku na zaostavštinu tadašnjeg britanskog premijera Tonija Blera, čiju vladu kritičari optužuju da je preuveličala obavještajne podatke o navodnom oružju za masovno uništenje koje poseduje Sadam Husein, kako bi dobili veću podršku za vojnu intervenciju.
Bler, koji nije želio da komentariše Čilkotov izvještaj prije njegove objave, uvijek je tvrdio da njegova vlada nije izmišljala niti iskrivljavala obavještajne podatke.
Rekao je i da on nije lagao i obmanjivao javnost kako bi dobio podršku za invaziju na Irak.
Čilkot je juče izjavio da je "na samom početku istrage jasno dao do znanja da ako naiđemo na odluke ili akcije koje zaslužuju kritiku, nećemo prezati od toga da to učinimo".
"Zaista, ima dosta prilika kad ćemo morati to da uradimo", istakao je Čilkot.
U toku Čilkotove istrage je između 2009. i 2011. održano više javnih saslušanja, svjedočilo je više od 150 svjedoka i pregledano 150.000 dokumenata.
Objava izjveštaja je više puta odgođena, djelimično zbog neslaganja oko toga da li u dokument treba da budu ubačeni povjerljivi materijali, uključujući snimke razgovora između Blera i tadašnjeg predsjednika Džordža Buša mlađeg.
Antiratni aktivisti i rođaci neki od poginulih britanskih vojnika se nadaju da će izvještaj zaključiti da je invazija bila ilegalna, što bi otvorilo put da se Bleru sudi za ratne zločine.
Bler: Postupao sam u najboljem interesu Britanije
Bivši britanski premijer Toni Bler izjavio je danas, nakon što je komisija na čelu sa Džonom Čilkotom objavila veoma kritičan izvještaj o odluci Britanije da uđe u rat u Iraku, da je on u tom slučaju "djelovao u najboljem interesu Britanije".
On je izjavio je da mu je žao i da se kaje zbog rata u Iraku, ali je istovremeno branio svoju odluku da Veliku Britaniju uključi u invaziju na Irak 2003. koju su predvodile SAD, navodeći da današnji terorizam nije pokrenut zbog toga.
Rojters navodi da je Bler ovako odgovorio na žestoke kritike na njegov račun koje su se pojavile nakon izvještaja o tom ratu koji je pripreman sedam godina, a koji je objavljen danas.
"Obavještajne procjene obavljene u to vrijeme o tom da treba ići u rat ispostavile su se kao pogrešne. Ono što je uslijedilo ispostavilo se kao nešto što je još više neprijateljski nastrojeno, što se vremenski mnogo produžilo i što je ispalo krvavije nego što smo mi ikada mogli da zamislimo", kazao je Bler novinarima.
On je naveo da zbog svega ovoga izražava "više tuge, kajanja i izvinjenja nego što ćete ikada znati".
Bler je rekao da prihvata punu odgovornost za odluku o odlasku u rat, ali je odbacio argument da je današnji terorizam pokrenut invazijom na Irak.
On je takođe naveo da je "svijet bolje mjesto bez iračkog diktatora Sadama Huseina, koji je skinut sa vlasti u invaziji".
On je dodao da Čilkotov izvještaj sadrži realnu i materijalnu kritiku pripreme i planiranja intervencije u Iraku.
"Izvještaj bi trebalo da okonča sve dosadašnje optužbe o lošim namjerama, lažima i pravarama", navodi se u saopštenju koje je objavila Blerova kancelarija, prenijla je agencija AFP.
"Bilo da se ljudi slažu, ili ne sa mojom odlukom da pokrenem vojnu akciju protiv Sadama Huseina, ja sam je donio sa dobrim namjerama i, kako sam vjerovao, u najboljem interesu zemlje", istakao je bivši premijer Velike Britanije.
Bler pisao Bušu pred napad na Irak: Uz tebe sam šta god bilo
Nekadašnji britanski premijer Toni Bler je osam mjeseci uoči izbijanja rata u Iraku 2003. godine, napisao u poruci tadašnjem predsjedniku SAD Džordžu Bušu Mlađem da će ga podržati "šta god bilo".
Rojters prenosi da je Bler u toj poruci ipak iznio značajne rezerve u vezi sa mogućom vojnom operacijom.
Sadržaj poruke od 28. jula 2002, koja je prvobitno bila zavedena pod oznakom "Tajno-privatno", otkriven je danas u nalazima britanske istrage o ratu u Iraku koja je trajala sedam godina.
"Biću uz tebe šta god bilo", glasi prva rečenica poruke koju ju Bler uputio Bušu.
Istraga je u izveštaju navela da je neimenovani Blerov visoko pozicionirani savjetnik izjavio da je zajedno sa drugim savjetnikom pokušao da ubjedi tadašnjeg premijera da izbaci ovu rečenicu iz poruke, ali da je Bler ignorisao njihove preporuke.
Korbin: Invazija na Irak je bio akt vojne agresije
Velikoj Britaniji je potreban otvorenija i nezavisnija veza sa SAD, kako bi se izbjeglo ponavljenje invazije na Irak sprovedene 2003. godine, što je predstavljalo "akt vojne agresije", izjavio je danas lider britanske opozicione Laburističke partije, Džeremi Korbin.
Korbin, veteran antiratnih kampanja, obratio se članovima parlamenta u debati o pridruživanju Velike Britanije invaziji na Irak, a povodom izveštaja penzionisanog britanskog zvaničnika Džona Čilkota o greškama vlade bivšeg premijera Tonija Blera uoči rata u Iraku 2003. godine.
"Rat nikako nije bio poslednja opcija kako to predstavlja ser Džon Čilkot. Ovo je čin nelegalne vojne agresije pokrenut pod lažnim izgovorima, sa čim se slaže većina međunarodnih pravnika", naglasio je Korbin.
Britanski premijer u ostavci, Dejvid Kameron, izjavio je danas povodom objavljivanja kritičkog izveštaja o događajima koji su doveli do invazije na Irak, predvođene SAD, da su "odnosi Velike Britanije i SAD od vitalnog značaja za nacionalnu bezbjednost", prenosi Rojters.
"Ne verujem da je Amerika uvijek i u svemu u pravu, ali vjerujem da je partnerstvo SAD i Velike Britanije od vitalnog značaja za našu nacionalnu bezbjednost", rekao je Kameron.
Bonus video:
