Američki general Ostin Miler, koji je na čelu misije NATO u Avganistanu, smatra da SAD u toj zemlji ne mogu da ostvare vojnu pobjedu.
Miler je u intervjuu za NBC News rekao da to neće biti pobjeda vojnim putem, već da će se naći političko rješenje.
"Moja procjena je da i talibani shvataju da na vojnom planu ne mogu da pobijede. Dakle, ako u jednom trenutku shvatite da ne možete doći do vojne pobjede... ljudi se prosto zapitaju zašto. Ne morate nužno čekati na nas, ali mislim da je sada vrijeme da se radi na političkom ishodu ovog sukoba", istakao je general Ostin Miler.
Miler se obratio iz generalštaba operacije "Odlučna podrška" u Kabulu, a rekao je da je vrlo rano došao do zaključka da se prema talibanima mora primijeniti ofanzivni pristup, piše Tanjug.
"Razmišljamo ofanzivnije i ne čekamo da nas talibani napadnu. Takav stav smo uspostavili odmah. Morali smo zbog broja žrtava", rekao je Miler.
Prema posljednjim informacijama, vlada Avganistana kontroliše ili ima uticaj nad samo 55,5 odsto od 407 okruga u zemlji.
To je, kako navodi sajt Militari tajms, najniži nivo kontrole otkad ovu statistiku prati Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Avganistana (SIGAR), a broj poginulih avganistanskih vojnika od maja do oktobra 2018. godine je skoro na rekordnom nivou.
Maj je bio najkrvaviji mjesec, kada je zabilježeno 26 odsto od svih žrtava tokom ovog petomjesečnog perioda.
Iako su podaci uglavnom povjerljivi, postoje informacije da je samo u avgustu i septembru poginulo hiljadu pripadnika Avganistanskih bezbjednosnih snaga.
Miler je, zbog toga, uklonio razne procedure i dao vojnicima koji savjetuju avganistanske snage ovlašćenja da donose odluke i brzo se kreću kada stanje na bojištu to zahtjeva, prenosi NBC.
U suštini, to dozvoljava specijalnim timovima da se pridruže pouzdanim ograncima avganistanskih snaga na određenim područjima i pruže im podršku u vidu izviđanja, artiljerijskih ili vazdušnih napada, kao i medicinske evakuacije.
"Ništa od ovoga ne dolazi bez rizika. Konsolidovanje avganistanskih snaga za ofanzivu je opasno. Imaju žrtava, ali su one mnogo manje kada napadnu talibane", rekao je Miler.
Samo u Kabulu je tokom 2018. godine bilo 19 samoubilačkih napada na visoke zvaničnike, priča general, dodajući da je avganistanski ogranak Islamske države, "IS Horasan" (ISIS-K) odgovoran i za napade izvan urbanih područja.
"ISIS-K je opasan. Imaju spoljne apsiracije, različite sposobnosti i imaju veze izvan Avganistana", rekao je Miler.
Prema njegovim riječima borci tzv. ISIS-K su "obrazovaniji" i pokušavaju da uspostave sopstvenu državu u Avganistanu.
Oni su, kaže general, uglavnom prisutni na jugu Avganistana, u provincijama Nangar i Kunar, ali pokušavaju da rastu.
"Al Kaida je druga grupa koju blisko posmatramo. Još uvijek nisu ispali iz igre i to ne samo da pokazuje šta se dešava u Avganistanu, već šta se dešava izvan Avganistana dok oni grade svoje spoljne veze", priča general za NBC.
Bez stabilnosti u Avganistanu, terorističke grupacije kao što su Al Kaida i ISIS-K napadaće Amerikance i njihove saveznike i izvan regiona.
"Pokušavam svima da uprostim da je to ono zbog čega smo ovdje, da se radi o zaštiti građana", rekao je Miler.
Ipak, ne osjeća pritisak iz Vašingtona da pokaže rezultate.
"Osjećam se primoranim da pripremim uslove za političko rješenje. Pritisak postoji sa tog stanovišta. Ne želim da svi misle da će ovo trajati dovijeka", rekao je Miler.
Na čelu američke intervencije u Avganistanu je osam nedjelja, ali je iznenađen brojem talibanskih boraca koji su odlučili da "bace oružje" i pričaju o mogućem rješenju.
"Realan sam po pitanju pomirenja sa talibanima"
Miler napominje da je realista po pitanju pomirenja sa talibanima i da ne želi da bude bezrazložno optimističan.
"Vidim putanje, neke od njih su rizične. Rekao bih da sam više pragmatičan nego optimističan", dodaje Miler.
Nada se da će jednog dana, kada napusti Avganistan, ta zemlja biti bolje mjesto nego što je danas.
"Ovo je moj posljednji vojni zadatak u Avganistanu. Ne mislim da će me ovdje vraćati. Kada ovaj put odem želio bih da vidim mir i neki nivo jedinstva kako napredujemo", priča general Miler.
Rat u Avganistanu, odnosno američka intervencija u toj zemlji, počela je u oktobru 2001. godine nakon napada na kule "bliznakinje" u Njujorku 11. septembra te godine.
To je trenutno drugi po dužini rat koji vode SAD, nakon Vijetnamskog. U Avganistanu je trenutno prisutno oko 13.000 stranih vojnika.
Bonus video:
