Faktori koji su uticali na Putinovu odluku o Siriji

Putin je poznat kao zagonetan i nepredvidiv i njegova odluka da počne povlačenje iz Sirije nije izuzetak
50 pregleda 25 komentar(a)
Vladimir Putin, Foto: Reuters
Vladimir Putin, Foto: Reuters
Ažurirano: 15.03.2016. 21:09h

Vladimir Putin je kao razlog smanjenja vojnog prisustva u Siriji naveo tamošnji uspjeh ruske vojske. Međutim, prije će biti da ga je na to navelo njegovo vjerovanje da mu je ta intervencija obezbijedila mjesto za glavnim stolom svjetskih dešavanja, ocjenjuje agencija Rojters.

Operacija u Siriji je imala vojnog, diplomatskog i domaćeg političkog smisla za Rusiju, koja je nastojala da podrži svog najbližeg bliskoistočnog saveznika i zaštiti njenu jedinu mornaričku bazu u Mediteranu. Rojters navodi da je uveliko postigla oba cilja.

Međutim, na osnovu komentara ruskog predsjednika i drugih zvaničnika, te razgovora sa osobama upućenim u njegovo razmišljanje, stiče se zaključak da je njegov primarni cilj da Rusiju učini toliko neophodnom za sirijski mirovni proces da bi donekle povratila globalni uticaj koji je uživao Sovjetski Savez.

„Rusija se vratila u globalni bord direktora“, rekao je Aleksandar Baunov iz moskovskog Karnegi centra. „Vratila se za sto gdje svjetske i regionalne sile odlučuju o sudbini drugih sukoba a Rusija očigledno nije lokalni, nego svjetski igrač.“

Putin je poznat kao zagonetan i nepredvidiv i njegova odluka da počne povlačenje iz Sirije nije izuzetak. Povjerava se samo malom broju ljudi oko sebe i iznenadila je mnoge u Kremlju i minisatrstvu odbrane, navodi se u analizi.

„Čitav dan sam proveo u ministarstvu odbrane i niko nije ni zucnuo,“ rekao je Rojtersu izvor iz ministarstva, pod uslovom da ostane anoniman.

Rusija je za pola godine od države koju je Zapad izolovao zbog aneksije Krima i podrške pobunjenicima na istoku Ukrajine postala koristan partner oko Sirije i redovni sagovornik i Vašingtona i lidera Evropske unije.

„Putin je već dobio sve političke benificije,“ kaže Nikolaj Petrov, politički ekspert na Visokoj ekonomskoj školi u Moskvi. „Bolje je povući se prije nego što troškovi narastu, prije nego što se desi neki incident i prije nego što rizici postanu previsoki.“

Rojters procjenjuje da je petomjesečna operacija koštala Kremlj 700-800 miliona dolara. Ljudski trošak je još veći. Iako zvanični bilans žrtava ruske vojske iznosi samo četiri, Islamska država je preuzela odgovornost za obaranje ruskog aviona iznad Egipta u oktobru, ubivši 224 osobe, iz osvete za Siriju.

Ruski zvaničnici ukazuju na to da je Rusija bila ta koja je sa SAD izdejstvovala trenutni prekid neprijateljstava u Siriji i rijetko propuste šansu da primijete da su Amerikanci stalno dolazili kod njih za pomoć oko tamošnje krize.

Čak i Putinovi kritičari uviđaju uticaj koji je Sirija dala ruskom lideru.

„Postoji jedan čovjek na ovoj planeti koji telefonskim pozivom može okončati građanski rat u Siriji, a to je gospodin Putin,“ rekao je britanski šef diplomatije Filip Hamond za BBC prošlog mjeseca.

Djelimičnim povlačenjem, nakon kampanje u kojoj je izvedeno više od 9.000 vazdušnih napada, Kremlj je smanjio mogućnost uvlačenja u potencijalni regionalni sukob sa Turskom ili Saudijskom Arabijom, navodi britanska agencija.

I, mada na kraju nije pomogla u ostvarenju spektakularne pobjede na bojnom polju, poput kompletnog osvajanja Alepa, Rusija smatra da je učinila dovoljno da osigura da predsjednik Bašar alAAsad i njegove snage zadrže trenutnu poziciju.

Intervencija je Putinu kod kuće pomogla da zadrži visoku popularnost i poslužila kao korisno odvraćanje u vrijeme ekonomskih nevolja. Državna TV je uz orkestar i nadahnute govore predstavila odluku o početku povlačenja kao kulminaciju kratkog, pobjedničkog rata.

Međutim, iako Putinovu odluku neki vide kao diplomatski uspjeh, Rojters ocjenjuje da povratak njegove države na svjetsku pozornicu nije sasvim uspješan.

Podsjeća da su sankcije SAD i EU i dalje na snazi, usložnjavajući domaću finansijsku krizu, pogoršanu padom cijena nafte.

A odluka o smanjenju vojnog prisustva, vjeruju neki analitičari, podstaknuta je više slabošću i shvatanjem da Rusije ne može postići sporazum sa Zapadom oko Sirije da bi joj bile ukinute sankcije.

Ostali, uključujući zapadnog diplomatu koji je rekao Rojtersu da je ta vijest za njega potpuno i neobjašnjivo iznenađenje, kažu da su Putinovi motivi nedokučivi.

„Niko od nas ne zna šta Putin namjerava kada izvede neku akciju, zato je veoma težak partneru u bilo kojoj situaciji poput ove,“ rekao je Hamond.

Putinov potez se u nekim krugovima tumači kao pokušaj da utiče na ishod sirijskih mirovnih pregovora u Ženevi i možda da izvrši pritisak na Asada da se ozbiljno posveti postizanju sporazuma.

Ipak, piše u Rojtersovoj analizi, malo ko u Rusiji vjeruje da je Asad u opasnosti da izgubi Putinovu podršku. Putin ne pokazuje posebnu privrženost sirijskom lideru, ali se čini da ne vidi puno smisla u tome da ga zamijeni nekim ko bi se mogao ispostaviti kao gori i u svakom slučaju ne vjeruje da je Sirija spremna za demokratiju u zapadnom stilu.

Putin je, svakako, utvrdio pazar. Ako osjeti prijetnju za njegov novostečeni globalni uticaj ili Asada, može iskoristiti dvije vojne baze koje su ostale da brzo proširi vojno djelovanje Kremlja.

Utvrdio je i strategiju javnih odnosa.

„Ako se obustava vatre pretvori u dugotrajni mir, automatski će biti smatran pobjednikom,“ kaže Baunov iz Karnegija. „Ali, ako rat ponovo izbije, uvijek može reći: 'Vidite, kad smo mi bili tamo, svi su radili na miru, a kad smo pošli, izbio je rat.“

Bonus video: