Preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Iranu danas pokazuju da nijedna od tri političke frakcije koliko ih se nadmetalo neće osvojiti većinu u 290-članom parlamentu, ali po broju glasova vode reformisti i umjereni konzervativci, javlja AP, uz ocjenu da to ide na ruku predsjedniku Hasanu Rohaniju.
Preliminarni rezultati jučerašnjeg glasanja još nisu zvanično objavljeni, a konačni rezultati biće poznati tek za nekoliko dana, ali novinske agencije Fars i Mehr, kao i prebrojavanje koje je sproveo Asošiejted pres pokazuju da su, kako američka agencija navodi, "tvrdokorni" elementi glavni gubitnici.
Jučerašnje glasanje za novi saziv iranskog parlamenta i moćno svešteničko tijelo poznato kao Skupština eksperata bilo je prvo otkako je Teheran postigao nuklearni sporazum sa svjetskim silama prošle godine.
AP ocjenjuje da reformisti koji streme ka većim demokratskim promjenama i umjereni koji podržavaju Rohanija po svoj prilici izvlače korist iz ukidanja međunarodnih sankcija koje je umjereni iranski predsjednik izdejstvovao u skladu sa istorijskim sporazumom prošlog ljeta.
Birališta u Iranu zatvorena su sinoć nakon što je glasanje bilo više puta produžavano zbog visoke izlaznosti birača, objavila je državna televizija pozivajući se na Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Glasalo je oko 60 odsto od gotovo 55 miliona Iranaca koliko ih je imalo pravo glasa, saopštilo je danas iransko Ministarstvo, prenosi AFP.
Portparol Ministarstva Hosein-Ali Amiri precizirao je na državnoj televiziji da je na birališta izašlo više od 32 miliona iranskih glasača, što je manje nego na parlamentarnim izborima 2012. godine, kada je glasalo 64,2 odsto birača.
Iranci su birali 290 poslanika parlamenta i 88 članova skupštine, odnosno eksperata zaduženih da imenuju vrhovnog vjerskog vođu.
Opozicioni lider Karubi, koji se nalazi u kućnom pritvoru od 2011. godine, pozdravio je visoku izlaznost birača, uprkos, kako je rekao, masovnoj diskvalifikaciji proreformskih kandidata.
Vrhovni iranski vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei pozvao je birače da izađu u velikom broju kako bi na taj način osujetili neprijatelje Teherana.
Glasanje velikim dijelom predstavlja referendum o djelovanju predsjednika Rohanija nakon što je 2015. postignut nuklearni sporazum kojim su Iranu ukinute međunarodne sankcije u zamjenu za ograničenje nuklearnih aktivnosti te zemlje, ocjenjuju agencije.
Rohani se nada da će savez sa reformistima moći da eleminiše ili barem ograniči uticaj dominantnih konzervativaca u parlamentu, što bi mu omogućilo da sprovede društvene i političke reforme, navodi AFP.
Bonus video:
