TRKA ZA BIJELU KUĆU

Počinje glasanje za predsjedničke nominacije u SAD

Na posljednjih pet izbora, pet demokratskih kandidata koji su pobijedili u Ajovi kasnije su dobili nominaciju. Posljednji koji nije dobio nominaciju je Tom Harkin koji je 1992. u Ajovi dobio 76 odsto, dok je budući predsjednik Bil Klinton dobio tri odsto
0 komentar(a)
Bijela kuća, Foto: Reuters
Bijela kuća, Foto: Reuters
Ažurirano: 26.01.2016. 10:40h

Potencijalni kandidati za predsjednika SAD poslije skoro godinu dana međusobnih rasprava i kampanja pred birače izlaze sljedeće nedjelje, kada će u saveznoj državi Ajova biti održani prvi stranački izbori.

Višemjesečna nadgornjavanja i ponekad skandalozne izjave, posebno milijardera Donalda Trampa, u ponedjeljak će dati prve rezultate koji bi mogli dalje uobličiti trku za Bijelu kuću.

Prema sajtu rilklirpolitiks (realclearpolitics), Tramp još od prošlog ljeta vodi kao izraziti favoriti među više od 10 republikanaca. Ankete u prosjeku Trampu daju 34,6 odsto podrške, dok je na drugom mjestu senator iz Teksasa Ted Kruz s 18,8 odsto. Na trećem mjestu je senator s Floride Marko Rubio, četrvrti je penzionisani neurohirurg Afro-Amerikac Ben Karson s 8,4 odsto, dok je na petom mjestu sin i brat bivših predsjednika Džeb Buš sa 4,8 odsto.

Hilari Klinton, prema rilklirpolitiks, na nacionalnom nivou ima 51,2 odsto podrške, dok senator iz Vermonta, ljevičar Berni Sanders ima 38 odsto. Na dalekom trećem mjestu je bivši guverner Merilenda Martin O'Mali.

S druge strane, portal fajvtrtiejt (fivethirtyeight), statističara Nejta Silvera koji je uspješno predvidio pobjednike prethodna dva izborna ciklusa, navodi da Kruz ima 48 odsto šanse da pobijedi u Ajovi, dok Tramp ima 41 odsto šanse. Kod demokrata Klinton ima 82 odsto šanse da pobijedi u Ajovi, a Sanders 18 odsto.

Iako je Ajova u fokusu pažnje već nekoliko mjeseci, pošto se u toj državi održavaju prva stranačka glasanja, pobjednik glasanja u ponedjeljak neće imati suštinsku prednost, mada to glasanje može da uobliči dalju trku.

Na posljednjih pet izbora, pet demokratskih kandidata koji su pobijedili u Ajovi kasnije su dobili nominaciju. Posljednji koji nije dobio nominaciju je Tom Harkin koji je 1992. u Ajovi dobio 76 odsto, dok je budući predsjednik Bil Klinton dobio tri odsto.

Predvidljivo, Klinton je dobio većinu kada se kandidovao kao predsjednik 1996, kao i Barak Obama 2012, mada je aktuelni predsjednik SAD pobjedom 2008. u Ajovi naznačio da može pobijediti tadašnju favoritkinju Hilari Klinton. Između Klintona i Obame, u Ajovi su pobijedili Al Gor i Džon Keri koji su na izborima izgubili od Džordža Buša mlađeg.

Kod republikanaca, u prethodna dva izborna ciklusa u Ajovi su pobijedili Rik Santorum i Majk Hakabi koji nisu dobili nominacije. Prije toga Ajovu su "dobijali" Džorž Buš mlađi dva puta, Bob Dol i Džordž Buš stariji koji je kao aktuelni predsjednik na izborima u novembru izgubio od Klintona. Na izborima kada je Buš stariji dobio nominaciju i pobijedio na novembarskim izborima, u Ajovi je pobijedio Bob Dol.

Stranačka glasanja završavaju 14. juna u gradu Vašingtonu, mada će se tada već vjerovatno znati koji kandidati će dobiti nominaciju. Zvanično će nominacije biti proglašene na nacionalnim konvencijama dvije stranke krajem jula.

Sistem "prajmarisa" osmišljen je kako bi se pravo izbora kandidata za najviše funkcije prebacilo s elite na glasače. Kandidati, međutim, ne dobijaju direktne glasove, već se na izborima po saveznim državama određuje broj delegata koji bi trebalo da na nacionalnim konvencijama glasaju za političara koji je dobio glasove u njihovoj državi.

Demokratska stranka je odredila da se u svim državama broj delegata dobija srazmjerno broju osvojenih glasova, dok kod republikanaca sistem glasanja zavisi od pojedinih država, pa u nekim slučajavima kandidat s najviše glasova dobija sve delegate.

Postoje otvoreni i zatvoreni "prajmaris". Na zatvorenim mogu da glasaju samo registrovani glasači neke stranke - republikanski glasači mogu da glasaju samo za republikanske kandidate, a demokrate za demokrate. Na otvorenim, svaki glasač može da odabere u okviru koje stranke će glasati, tako što na glasačkom mjestu to objavi.

U slučaju neriješenog ishoda na glasanju na konvencijama, delegat može promijeniti za koga će glasati. Iako bi delegati trebalo da glasaju za kandidata prema ishodu izbora u svojim saveznim državama, oni to nisu obavezni prema zakonu pošto su političke stranke privatne organizacije.

Delegati su obično ljudi na neki način uključeni u politiku svoje države - to mogu biti volonteri, lokalni stranački zvaničnici ili zainteresovani građani. Pored običnih delegata, postoje i superdelegati koji nemaju obavezu da glasaju za određenog kandidata. To su obilčno izabrani funkcioneri saveznih država.

Pored Ajove i Nju Hempšira, gdje se glasa 9. februara, velika pažnja u kalendaru glasanja se daje i "super utorku" koji ove godine pada 1. marta. Na super utorak se glasa u najvećem broju država, pa taj dan može značajno odrediti tok trke.

U Ajovi stranačka glasanja nemaju uobičajenu formu "prajmarisa" na kojima se glasa kao i na opštim izborima - tajno i anonimno. U Ajovi se kao i u još nekoliko saveznih država održavaju kokusi. Glasači se okupljaju u izbornim jedinicama gdje mogu da raspravljaju o kandidatima i ubeđuju neopredijeljene. Za razliku od "prajmaris" na kojima se glasa tokom cijelog dana, kokusi se održavaju u tačno određeno vreme, a glasanje može biti prosto dizanjem ruke.

Preporučujemo za Vas