Od starosti požutjela, originalna kopija naređenja da na Hirošimu bude bačena atomska bomba, izložena je u Muzeju Drugog svjetskog rata u Bostonu, povodom sedamdesete godišnjice prvog nuklearnog napada u istoriji čovječanstva.
Poruka je kriptična, sadrži samo nekoliko redova, ali je izmijenila tok istorije. Atomska bomba zvana "Mali dječko", koju je ratno vazduhoplovstvo SAD bacilo na Hirošimu, 6. avgusta 1945. godine, zbrisala je ovaj japanski lučki grad, usmrtila, direktno ili posljedično, oko 140.000 njegovih žitelja.
Ovaj i potonji nuklearni napad na Nagasaki priveli su završetku Drugi svjetski rat, i uveli čovječanstvo u atomsku eru.
Kopija naređenja je izložena u privatnom bostonskom muzeju zajedno sa drugim artefaktima u vezi sa operacijom koja je izvedena prije 70 godina.
Kenet Rendel (Kenneth Rendell), osnivač Muzeja Drugog svjetskog rata, rekao je da je to za njega "uvid u ono što se dešavalo tog dana (6. avgusta 1945)".
"Prosječan čovjek ne shvata kako jedna takva operacija izgleda. Mislim da mu je sada sve to približeno", rekao je Rendel.
Veoma malo toga na starom, požutjelom dokumentu ukazuje na značaj misije koja je pokrenuta upravo osnovu njega. Ne pominju se ni "Enola Gej", to jest bombarder B-29 koji je bacio bombu, niti sama, ozloglašena bomba poznata kao "Mali dječko".
U odjeljku u kojem se naznačava vrsta bombe koju će avion nositi samo piše: "specijalna".
Enola Gej se pominje jedino pod svojim identifikacionim brojem 82 i po prezimenu svoga pilota, Pola Tibitsa (Paul Tibbets).
Naređenje sadrži osnovni redosljed postupaka za posade devet aviona koji su učestvovali u operaciji - od vrijemena molitve, preko vremena ustajanja iz kreveta, objedovanja i brifinga pa do termina polijetanja za Japan.
Rendel je osnovao muzej 1999. godine. On posjeduje kopiju sličnog naređenja za pokretanje nuklearnog napada na Nagasaki, 9. avgusta 1945. godine. Eksplozija i njene posljedice uzele su danak u još 80.000 ljudskih života, što je Japan natjeralo da kapitulira 15. avgusta.
Vlasnik muzeja je naređenja za atomske napade kupio prije dvije decenije od porodice Džejkoba Besera (Jacob Besera), radarskog operatera i stručnjaka za elektroniku koji je jedini letio u objema bombaškim misijama. Umro je 1992. godine.
Bonus video:
