Može li doći do sukoba SAD i Kine: "Rat je blizu i neće se brzo završiti"

Sajber ratovanje ne poznaje granice. Gotovo stotinu zemalja ima vojne sajber jedinice, same Sjedinjene Države imaju za to i posebnu komandu
17 komentar(a)
SAD, Kina, konflikt, Foto: Shutterstock
SAD, Kina, konflikt, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 19.07.2015. 11:57h

Američki futurolog Piter V. Singer i bivši novinar August Kol, podigli su prašinu knjigom "Ghost Fleet: A Novel Of the Next World War" o potencijalnom ratu SAD-a i Kine, piše Večermji list.

Knjiga Singera i Kola, bavi se sukobom SAD-a s Kinom, tj. mogućnošću koja je u američkim medijima i u službenoj američkoj politici sistemski zanemarivana.

Sam Singer kaže kako je američka administracija svjesna da do takvog sukoba može doći, ali ne smatra da je on lako moguć pa vjeruje kako je onda bolje ne ljutiti Kineze takvim napisima.

Singer u nizu intervjua, koje je samo u posljednjih mjesec dana dao praktično svakom iole važnom američkom mediju, vjeruje suprotno. Ne samo da je rat jako blizu nego sigurno neće ni biti brz ni intenzivan kako službena doktrina sugeriše.

"Režimsko kinesko glasilo nedavno je objavilo tekst u kojem stoji kako je rat neizbježan ako SAD ne promijeni svoju politiku na Pacifiku, a to nije jedini takav citat. Ankete govore o tome da 74 posto Kineza vjeruje kako bi njihova zemlja pobijedila SAD u direktnom ratu. Ne vjerujem da je rat baš neizbježan, ali ima pomaka u geopolitičkim trendovima. Ponovo je na sceni suparništvo supersila" kaže Singer u jednom intervjuu, a prenosi Večernji list.

Posljednji avioni s pilotom

Možda bi se moglo reći da nije riječ o originalnoj tezi dok se dublje ne prokopa Singerova biografija i ne prelista ova knjiga u kojoj on piše o mogućem sukobu Kine i SAD-a, ali i o najmodernijem svjetskom naoružanju.

Singer piše o eksperimentalnom oružju, podrobno opisuje 20 mogućih upotreba različitih vrsta dronova i predstavlja oko 400 raznih vrsta oružja nekog budućeg rata... Treba znati da je Singer saradnik magazina "Popular Science" u kome uporno bilježi svaku iole važniju novotariju u naoružanju bilo koje zemlje.

Već i same suvoparne činjenice o kineskoj i američkoj vojsci koje navodi u knjizi ostavljaju bez daha.

Počevši od 2012., Kina proizvodi više ratnih brodova i aviona od bilo koje druge zemlje. Taj trend nastaviće se i 2016. i 2017. Potencijalni rat vodio bi se ne više na tri, nego na četiri glavna područja – zemlji, vodi, vazduhu i sajber prostoru. Ovo posljednje nije više hakovanje nečijeg weba zato što je snimio nemoralan film, već je mnogo, mnogo dublje.

Sajber ratovanje ne poznaje granice. Gotovo stotinu zemalja ima vojne sajber jedinice, same Sjedinjene Države imaju za to i posebnu komandu. Ali, postoje i hiljade i hiljade nezavisnih hakera poput grupe Anonimusi koji bi takođee mogli imati nepredvidivu ulogu u eventualnom sukobu. Velika je šansa da će prvi ispaljeni hitac u takvom ratu biti virtualan. Prema Singeru, zabluda je misliti kako SAD ima tehnološku premoć.

Ko ima najbrži svjetski superkompjuter, pita Singer, pa navodi nevjerovatnu činjenicu – 78 posto mikročipova na avionu F-35, ponosu američkih vazdušnih snaga, napravljeno je u Kini.

Prema tome, pametno je u razgledavanje arsenala budućnosti krenuti iz vazduha. Upravo F-35 bio je garancija da će SAD zadržati vazduhoplovnu nadmoć koju održava već decenijama.

Ipak, ne samo zbog tih 78 posto kineskih čipova, ta nadmoć nije više tako jaka. Kineski avion "J-31 Gryfalcon" vrlo mu je sličan ne samo izgledom već i letnim osobinama te brzinom.

Ni Rusi, koji su u Singerovoj knjizi tek kineski kompanjoni u potencijalnom napadu na američki Pacifik, ne zaostaju. Njihov Suhoj T-50 PAK FA jednak je po osobinama američkom F-22.

Ali postoji tačka sloma, piše Večernji list, ovi avioni su vrlo vjerovatno posljednji kojima će upravljati čovjek. Slijedi doba dronova. Kina je već testirala svog "Božanskog orla", bespilotni vojni avion opremljen s čak sedam različitih radara. Oni mu omogućuju da tzv. nevidljive avione poput F-35 opazi i obori s velikih udaljenosti.

No, potencijalni rat odvijaće se i koji kilometar više u orbiti. Oko Zemlje lebdi više od 1.200 aktivnih satelita, a glavnina informacija ključnih za sukobe ide upravo preko njih.

Američko vazduhoplovstvo nedavno je odobrilo pet milijardi dolara težak budžet za razvoj napadačkih i odbrambenih oružja smještenih u svemiru.

Druge zemlje prate ovaj trend. Prema Singeru, svaka supersila nastoji da ostvarit primat u najvećim visinama.

Rusi razvijaju antisatelitske sisteme, prošle jeseni testirali su "ubjcu satelita".

Isto čini i Kina koja je 2013. obavila navodnu "naučnu misiju", a zapravo postavila "Dong Ning-2", raketu koja sa Zemlje može uništiti ciljeve u atmosferi, ali i u geostacionarnim orbitama.

Kad Kina, vjerovatno poslije 2020., bude lansirala svemirsku stanicu "Tiangong 3", biće jedina zemlja s multimodalnom letjelicom u svemiru.

Kinezi naravno tvrde kako je riječ o naučnoj platformi, no činjenica je da će Međunarodna svemirska stanica tada prestati sa radom, pa će Kinezi u Zemljinoj orbiti ostati sami.

I u velikoj prednosti. Američka naučna vojna agencija "DARPA" planira da lansira što je moguće više satelita u orbitu, što je jedna od mogućih taktika protiv kineske prisutnosti u svemiru.

I sukob na vodi mogao bi biti podjednako napredan i spektakularan. Pogotovo zato što se takav sukob nije vodio od kraja Drugog svjetskog rata. SAD je nedavno najavio skoro porinuće 13 milijardi dolara vrijednog nosača aviona klase Gerald R. Ford. To je najskuplje plovilo u istoriji američke mornarice napravljeno da traje 50 godina, a u službu ulazi sljedeće godine. Neće biti jedini, planirana su najmanje dva, a drugi će nositi ime Johna Fitzgeralda Kenedija. Amerikanci tvrde kako je riječ tek o pojačanju jer je njihovih deset nosača aviona klase Nimitz već razasuto po svjetskim morima. Ipak, novi nosač znači veliki tehnološki napredak.

Nosač Gerald R. Ford treba 300 ljudi manje u posadi, tako da će ih biti 4400, zajedno sa 75 aviona. Može proizvesti tri puta više električne energije od Nimitza, što omogućuje upotrebu elektromagnetnog sistema lansiranja aviona i uzlijetanje 25 više aviona po danu. Povećana energija omogućava upotrebu i lasera i elektromagnetnih topova. Već 800 godina topovi koriste barut, ali to će, čini se, prestati nakon što završe testiranja u mornaričkoj bazi u Dalgrenu u američkoj državi Virdžiniji. Novi top ima domet od 160 km, a granata putuje brzinom dvostruko većom od brzine metka. Svaka će granata koštati 25.000 dolara. Da bi se pustio u pogon treba 25 mW struje.

Jednim udarom protiv razarača

No, u američkoj se javnosti postavlja pitanje čemu takav brod kada se zna da Kinezi ubrzano razvijaju rakete koje mogu jednim udarom uništiti razarač. Sjedinjene Države se nadaju da takav udar ne može razoriti dugo iščekivano plovilo njihove mornarice, "DDG 1000 USS Zumwaltu", naoružano vođenim raketama, čiji bi obrisi trebali biti nevidljivi radarima. Navodno će na sonaru ovo plovilo biti vidljivo jedva kao podmornica, 50 puta manje uočljivo od klasičnog razarača. Kako je visokoautomatizovan, Zumwalt treba posadu od samo 158 ljudi, dok je sličnom brodu iz Drugog svjetskog rata trebalo 1196.

Zumwalt će do porinuća prvog nosača klase Ford biti jedino plovilo koje može nositi elektromagnetski top. Naručena su tri Zumwalta, ali i borbeno visokobrzinsko plovilo Littoral namijenjeno bliskoj borbi, razminiranju te protivpodmorničkoj borbi.

Ali, i opet, Kina ima svoje uzdanice. Nova kineska krstarica Tip 055 ima moderan radar, topove od 130 mm te kapacitet za skladištenje do 128 raketa, čime bi mogla nadmašiti bilo koji brod NATO pakta.

Napredna podmornica Tip 095 trebala bi se pojaviti 2019., a potom i CV-18, prvi kineski supernosač koji će biti opremljen stelt borbenim avionima, helikopterima i dronovima.

Pancirka poput riblje krljušti

I SAD i Kina rade na novom talasu plovila koja su u osnovi dronovi. A dron je oslonac i pripadnika pješadijskih snaga budućnosti. Dron "PD-100 Hornet", koji testira američka vojska, težak je samo 18 grama, a veličine je vrapca. Može se nositi u džepu, domet mu je kilometar i po, a tokom leta uživo prenosi video i fotografije.

Izrael razvija pametne naočare koje bi trebale postati dio high-tech odijela američkih specijalnih snaga "Tactical Assault Light Operator Suit" ili TALOS.

S tih naočara pješak dobija podatke o navigaciji i neprijateljskim lokacijama te prevod na engleski s lokalnih jezika. Modernog će pješaka štititi pancirke nove generacije nalik ribljoj krljušti. Planirani "spoljni kostur" neće biti sličan onom iz Iron Mana. DARPA razvija takav koji će stati ispod odjeće, koji će pojačavati zglobove vojnika i njegovu izdržljivost te mu omogućiti da ponese veću količinu opreme. U najboljem slučaju, egzokostur morao bi pripadniku pješadije omogućiti da pod punom ratnom spremom istrči milju za četiri minuta.

Naravno, sve to skupa ne znači puno ako vojnik nema adekvatno oružje, a na tom su polju, dakako, najbolji Rusi. Njihova puška AK-12 zamijeniće najpopularniju automatsku pušku svih vremena, AK-47, poznatu kao kalašnjikov. Na njega otpada oko petine ukupnog broja vatrenog naoružanja u svijetu. Puška AK-12 može ispucati hiljadu metaka u minuti, u hodu joj se može zamijeniti cijev, imaće nastavak za ispaljivanje granata i optički nišan.

Amerikanci su se koncentrisali na municiju pa pod imenom "Extrem Accuracy Tasked Ordnance" (EXACTO), te razvijaju samonavodeće metke. Ti meci imaju senzore i peraje što im omogućuju promjenu smjera u letu. Čini se, ipak, da su Rusi jedini koji dužnu pažnju daju tenkovima. Razvili su univerzalnu platformu za oklopna vozila "Armata" na kojoj se temelje novi tenk T-14 i oklopni transporter BMP-15. Tvrdi se kako će to biti jedina vozila koja će preživjeti novi hibridni rat. Imaju reaktivan oklop, Doppler radar koji otkriva dolazeće projektile i mogu automatski lansirati protivmjere.

Transporter istih osobina kao i tenk omogućuje da se iz njega pješaci iskrcavaju odmah pokraj tenkova i aktivno uključuju u borbu, što je ogroman napredak u odnosu na staru strategiju u kojoj su tenkovi uvijek išli prvi. Ta dva oklopnjaka neće biti i jedina na novoj platformi, Rusi će sve svoje oklopništvo temeljiti na Armati.

Bonus video: