"OPREZNO SA VJERSKIM TEŽNJAMA"

Satira o religiji tabu tema u SAD

103 pregleda 10 komentar(a)
Šarli Ebdo, Pariz, Foto: Reuters
Šarli Ebdo, Pariz, Foto: Reuters
Ažurirano: 10.01.2015. 21:04h

Napad na pariski satirični list Šarli Ebdo izazvao je veliko uzbuđenje u SAD, u kojoj, međutim, ne postoji ekvivalent za taj list jer je kritika religije tabu tema.

Da je Šarli Ebdo u posljednjih 20 godina htio da izlazi u bilo kojem američkom koledžu, ne bi trajao duže od 30 sekundi. Studenti bi ga kritikovali i optuživali za govor mržnje, a američka administracija bi ga odmah zatvorila", piše danas Njujork tajms u svom uvodniku.

List ocjenjuje da na američkom medijskom tržištu nema ničega što bi ličilo na pariski list jer su "Amerikanci suviše oprezni da ne uvrijede nečije vjerske težnje".

SAD, od Bendžamina Frenklina do Marka Tvena i komičara na televiziji, imaju dugu tradiciju satire, ali ne i u štampi.

Postoje donekle satirični listovi kao "Med" (Mad) ili "Onijon" ali se oni ograničavaju samo na društvo, manje na politiku, a nikako na religiju.

Na televiziji bi najveću satiru na temu religije predstavljao crtani film "Sout park".

Međutim, paradoksalno gledano, od usvajanja Prvog amandmana američkog ustava 1791. godine, u SAD svi imaju pravo da kažu šta žele. Govor mržnje je čak zaštićen tim amandmanom jer Amerikanci smatraju da je bolje dozvoliti da se nešto kaže nego da se zabrani.

Vrhovni sud je 1988. godine dozvolio Lariju Flintu, osnivaču pornografskog časopisa Hastler, da objavi fotografiju s naslovom da je na njoj njegova majka u nepristojnom zagrljaju s jednim pastorom.

"To je sve vjerovatno zbog autocenzure, istorije i podrške religiji u američkom društvu", izjavio je američki profesor političkih nauka Robert Spil.

"U američkom društvu konkretna kritika na vjerska uvjerenja predstavlja tabu temu, posebno iz istorijskih razloga. Kolonije su stvorili vjerski disidenti iz Evrope, potom su došli imigranti raznih vjera i na američkom tlu su osnovane nove hrišćanske crkve", rekao je Spil.

Prema njegovim riječima, tokom njegovih predavanja o dešavanjima u Parizu, svi studenti pominju slobodu vjerskog izražavanja kako bi se usprotivili francuskim zakonima koji zabranjuju vjerske oznake kao što je nošenje muslimanskog vela na javnim mjestima iz bezbjednosnih razloga ili zbog diskriminacije žena.

Zbog toga su uglavnom veliki američki mediji, poput Njujork Tajmsa, Vašington posta ili Si-En-Ena odbili da objave karikature pariskog lista da ne bi uvrijedili svoje muslimanske čitaoce i gledaoce.

Spil je dodao da u američkoj štampi postoje i društveni i kulturni tabui i smatra se nepristojnim objavljivanje fotografije sa obnaženom osobom ili korišćenje psovki u pisanju novinskih članaka.

"Postoji odličan izraz koji objašnjava američki stav prema psovkama i nepristojnim izrazima, a to je rečenica u crtanom filmu 'Simpsonovi' - 'Molim vas, mislite na djecu!'", zaključio je američki profesor političkih nauka.