Napad militarističkog tipa na satirični francuski magazin "Šarli Ebdo" u Parizu pokazao je da se Evropa suočava sa sve kompleksnijom prijetnjom od terorizma, gdje više ne dominira nekoliko velikih igrača, piše agencija AP u analizi.
Prijetnja nije samo Al-Kaida, ili Islamska država ili sljedbenici nekih mržnjom obuzetih propovjednika.
Umjesto toga, kako navode eksperti, sada je to opšti bijes protiv zapadnog društva, podstaknut internetom, koji može da eksplodira u bilo kom trenutku - pokoljem u Parizu, napadom na jevrejski muzej u Belgiji ili ubistvom policajca na ulicama Londona.
Ova višeglava neman koja se stalno mijenja zbunjuje šefove bezbjednosti koji moraju da se hvataju u koštac ne samo sa pripadnicima Al Kaide koji planiraju novi napad po uzoru od 11. septembra 2001. u SAD, već, kao u Parizu sa dobro obučenim i dobro naoružanim ubicama riješenih da se osvete za nešto što smatraju vrijeđanjem njihove vjere ubijanjem novinara.
Oko 550 Njemaca je otišlo da se bori u Siriji, a poznato je da se njih oko 180 vratilo, uključujući i tvrdokorno jezgro od oko 30 osoba koje se smatraju izuzetno opasnim, prema njemačkom ministru unutrašnjih poslova Tomasu de Mazjeru.
Teškoće otvorenih društava
Oko 1.200 Francuza otišlo je u Siriju, uključujići njih oko 400 koji su još u ratnoj zoni i 200 koji su na putu, rekao je prošlog mjeseca francuski ministar unutrašnjih poslova Bernar Kaznev.
Otvorena društva svuda imaju teškoće da se zaštite od terorizma, jer su počinioci terorističkih akata često pomognuti baš tim slobodama i otvorenošću koju često preziru. Ali u Evropi nekoliko faktora dodatno komplikuju situaciju, navodi AP.
Prvi faktor je veliki broj muslimana u mnogim zemljama, među njima je prva Francuska, ali takođe je brojna muslimanska zajednica u Belgiji, Švedskoj, Njemačkoj, Britaniji i čak u Španiji i Italiji.
Veličina tih zajednica omogućuje radikalnim elementima među njima da se bolje sakriju.
To se dalje zaoštrava činjenicom, koja je tek od nedavno zabrinjava Evropu, da mnogi imigranti nijesu dobro asimilirani u zapadno društvo.
I dok su većina imigranata ljudi koji poštuju zakone i nijesu neprijateljski nastrojeni, čini se da mnogi nijesu prihvatili liberalne vrijednosti zapadnog društva, uključujući slobodu izražavanja koja uključuje i satirične prikaze vjerskih ličnosti.
To stvara atmosferu u kojoj radikalizam može da opstane i ponekad cvjeta, navodi se u analizi.
Ranstrop: Kalifat im daje zajednički cilj
Magnus Ranstorp, specijalista za terorizam na Švedskom nacionalnom koledžu za odbranu, rekao je da je jedna nova generacija muslimanskih mladića odrasla u evropskim gradovima u eri poslije 11. septembra u određenoj mjeri prihvatila pogled Al Kaide da je Zapad u ratu sa islamom, prvo u Avganistanu, a zatim u Iraku i sada i u Siriji.
Istovremeno, kaže, on, to što je Islamska država drsko proglasila kalifat podstaklo je maštu mnogih evropskih muslimana koji žele da odu u Siriju da se pridruže borbi i zatim da se vrate kući.
"Vjerske tenzije na Bliskom istoku ponavljaju se u našim gradovima u Evropi. Postoji jači aktivizam u muslimanskim zajednicama", rekao je Ranstorp.
Kako kaže mnogi muslimani se osjećaju izolovani u siromašnim zajednicama na obodima velikih gradova i spremni su da uzvrate napad.
"Postoji mnogo veća polarizacija društva", rekao je on i naveo da istovremeno raste broj desničarskih antiimigracionih političkih partija koje se suprotstavljaju porastu islama u Evropi.
"Ljudi koji sprovode nasilje rade u malim grupama ali oni se svi udružuju i znaju u kom pravcu idu. Vrlo su jasni o svom cilju. Kalifat im daje taj zajednički cilj, to jedinstvo i taj podstrek", kaže on.
Izazov za policiju je povećan slobodom kretanja, njegovan ideal projekta evropske integracije.
Vjeruje se da će otvorene granice podstaći trgovinu, otvaranje radnih mjesta i širenje blagostanja. Ali istovremeno mnogo je lakše za nekog sa kriminalnom namjerom i pašošem EU da pređe granice i da izvrši napad, kao što se desilo u maju kada je Francuz povezan sa grupom Islamska država u Siriji prešao u Belgiju i ubio četvoro ljudi u jevrejskom muzeju u Briselu.
Šif: Veliki napori da se prate Amerikanci koji su otišli da se bore u Siriji i Iraku
Američki kongresmen Adam Šif, član obavještajnog odbora Prestavničkog doma rekao je da američki zvaničnici ulažu velike napore da prate Amerikance koji su otišli da se bore u Siriji i Iraku. Ali, kako je rekao, izazov za evropske zvaničnike je mnogo veći.
"Teško je posebno kad nemamo mnogo obavještajnih podataka iz mjesta kao što je Sirija da utvrdimo šta se dogodilo s Amerikancima koji su otišli van zemlje da se bore. Taj problem je stostruko uvećan u Evropi gdje ljudi mogu slobodno da putuju sa pasošem", rekao je on.
Velika Britanija preduzela je unilateralne korake juče da pojača graničnu kontrolu na svojim lukama i željezničkim stanicama, a Španija je podigla nivo opasnosti od terorizma, ne zato što postoji konkretan plan već zato što vlada opšti osjećaj da je cijela Evropa, a ne samo Francuska, pod većim rizikom od napada u Parizu.
Rizik od napada povećava borba između Al Kaide i Islamske države
"Trenutni međunarodni scenarijo znači da možemo govoriti o opštoj prijetnji koju dijele sve zapadne zemlje", rekao je španski ministar unutrašnjih poslova Horhe Fernandez Diaz.
On je rekao da se rivalitet između dvije vodeće terorističke organizacije koje se bore za primat u Siriji i na drugim mjestima osjeća u Evropi.
"Postoji jasna borba između Al Kaide i Islamske države da postanu vođe u terorizmu. I to povećava rizike od napada", rekao je on.
Braća osumnjičena za pokolj u "Šarli Ebdou" bili su poznati francuskoj obavještajnoj službi i bili su na američkoj listi zabrane leta, ipak vlasti nijesu mogle da spriječe napad, djelimično zato što je moguće da je grupa koja je planirala napad možda bila veoma mala da je izmakla detekciji obavještrajne službe.
To isto važi za dvojicu britanskih ekstremista inspirisanih Al Kaidom koji su ubili vojnika na ulici u Londonu u maju 2013. godine.
Manji napadi koji se u posljednje vrijeme dešavaju označavaju promjenu strategije među džihadističkim grupama, koje su ranije imale ambicije da organizuju incidente kao što su napadi 11. septembra na SAD ili bombaške napade na podzemnu železnicu u Britaniji 7. jula 2005, rekao je Piter Nojman, direktor Međujnarodnog centra za proučavanje radikalizacije na Kings koledžu u Londonu.
"Od prošle godine svi su shvatili da možeš izazvati isto toliko terora ako izvedeš vrlo male napade koji ne zahtijevaju pravljenje bombi", rekao je Nojman i dodao da su ti napadi bili neverovatno efikasni i da će biti sličnih napada u budućnosti.
Bonus video:
