Urugvajski predsjednik Hose Muhika ponovo je stavio Urugvaj u centar pažnje prihvativši šest zatvorenika iz Gvantanama kao izbjeglice u svojoj zemlji.
Odlazeći predsjednik je bivši ljevičarski gerilac i proveo je više godina u zatvoru tokom desničarskih režima 1970-ih i 1980-ih, a odluka da prihvati zatvorenike iz Gvantanama je suprotna mišljenju većine građana Urugvaja.
Ta šestorica, četiri Sirijca, jedan Tunižanin i jedan Palestinac koji su držani u Gvantanamu kao ekstremisti povezani s Al Kaidom mada nikada nisu optuženi, pušteni su u okviru intenziviranih napora američkog predsjednika Baraka Obame da zatvori taj zatvor na Kubi.
Muhika se složio da prihvati šest zatvorenika koji su proveli 12 godina u američkom zatvoru Gvantanamo na Kubi kao humanitarni gest i rekao da će im se pomoći da počnu novi život u toj zemlji od 3,3 miliona.
"Vjeran svom otvorenom i direktnom stilu," bivši gerilac rekao je da bi bio znak kukavičluka da se okrenu leđa jednom predsjedniku, misleći na Obamu, kada želi da riješi "žalosnu gomilu problema" koju je naslijedio.
Posle homoseksualnog braka, prava na abortus ili legalizacije kanabisa, Muhika se ističe još jednom odlukom koja daleko od toga da je naišla na jednoglasnu podršku u njegovoj zemlji.
Bio je u stanju da se suprotstavi javnom mnjenju i prihvatio je molbu Obame u martu. Urugvaj je druga zemlja u Latinskoj Americi posle Salvadora koja je primila zatvorenike iz baze Gvantanamo.
Opravdavajući tu odluku prošlog jula, Muhika je izjavio da je cijeli život proveo boreći se protiv zatvora i kada jedan predsjednik "želi da učini nešto pozitivno, šta treba da radim".
Muhikina odluka da primi zatvorenike dolazi na kraju njegovog mandata. Njega će 1. marta na mjestu predsjednika zamijeniti Tabare Vaskez, član iste ljevičarske koalicije.
Muhika je tokom 1960-ih i 1070-ih bio član urbane gerile Nacionalnog pokreta za oslobođenje (MNL), bio je hapšen, ranjen, pobjegao je a zatim je ponovo uhvaćen i proveo je 13 godina u zatvoru, većinom vremena u samici, dok nije oslobođen na kraju diktature (1973-1985).
Njegovu odluku kritikovao je narod i desna opozicija, posebno tokom poslednje predsjedničke kampanja koja je dovela do izbora Vaskeza 26. oktobra.
"Ne shvatate da se radi o pitanju principa. Ne možeš da imaš pokvarenu dušu do te mjere da ne možeš da pružiš ruku za jednu pravičnu stvar", rekao je Muhika u oktobru. Tada su ankete pokazivale da je 58 odsto Urugvajaca protiv te inicijative, a samo 24 je bilo za.
Sa jučerašnjim dolaskom bivših zatvorenika, ljevičarski predsjednik, poznat na međunarodnoj sceni po svojim govorima protiv potrošačkog društva, svom odbijanju protokola i skromnom stilu života, takođe je ušao u novu etapu u svojim odnosima sa SAD.
"Cijeli život sam kritikovao i nastaviću da kritikujem SAD, njihove intervencije i zloupotrebe", rekao je Muhika u petak, i uspio je da istovremeno pruži ruku zemlji koju mnoge njegove latinoameričke kolege osuđuju, a da se ipak od njih ne otuđi.
Pragmatizam i držanje ravnoteže uvijek su odlikovale Muhikine akcije, on se žustro zalagao za regionalnu integraciju i vremenom je stekao ugled mudraca i neumornog borca za socijalnu pravdu.
SAD su sa ovih šest prebacile 19 zatvorenika iz Gvantanama ove godine, a ostaje njih 136, najmanji broj od kada je otvoren zatvor 2002. Očekuje se još nekoliko oslobađanja do kraja godine.
Kada je izabran za predsjednika prvi put 2008. Obama je obećao da će zatvoriti taj zatvor ali ga je blokirao Kongres, koji je zabranio slanje zatvorenika u SAD iz bilo kog razloga, uključujući i radi suđenja, i uveo ograničenja na njihovo slanje u inostranstvo.
Bonus video:
