Novi generalni sekretar NATO Norvežanin Jens Stoltenberg bi mogao da doprinese popuštanju odnosa sa Rusijom, ocjenjuju analitičari u Briselu.
Stoltenberg će u srijedu preuzeti dužnost u jeku krize u Ukrajini koju je njegov prethodnik, Anders Fog Rasmusen nazvao "najvećim bezbjednosnim izazovom od kraja Hladnog rata".
I dok se Rasmusen tokom posljednjih mjeseci svog mandata nije ustezao od upotrebe teških riječi na račun Rusije koju je često nazivao "agresorom", Stoltenbergova politička karijera nagovještava trezveniji pristup.
Kao norveški premijer iz ljevičarske Laburističke stranke, Stoltenberg je njegovao dobrosusjedske odnose sa Rusijom i uspostavio solidne veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i premijerom Dmitrijem Medvedovom.
Analitičari podsjećaju da je Stoltenberg tokom svog mandata uspješno okončao četvrt vijeka dug spor sa Rusijom oko Barencovog mora, što je formalizovano sporazumom koji je 2010. u Oslu potpisao sa Medvedevom.
"Imajući u vidu njegovo pozitivno iskustvo sa Moskvom, teško je predvidjeti da li će nastaviti Rasmusenovim putem ili će pokušati da posreduje u smirivanju napetosti", kaže za AFP analitičarka Vivijen Pertiso iz Francuskog instituta za međunarodnu politiku u Briselu.
Sam Stoltenberg se posljednjih mjeseci nije javno oglašavao o ukrajinskoj krizi, mada je u martu oštro osudio aneksiju Krima, koju je nazvao "brutalnim podsjećanjem na neophodnost postojanja NATO.”
Kao generalni sekretar, Stoltenberg će u svakom slučaju morati da sprovede u djelo akcioni plan koji je prošlog mjeseca usvojen na samitu NATO u Velsu.
Taj plan uključuje vidljivije prisustvo NATO u zemljama koje se graniče sa Rusijom, pojačane vežbovne aktivnosti i formiranje posebne jedinice za brze intervencije koju je Rasmusen nazvao "udarnom pesnicom NATO".
Aleksandra de Hop Šefer iz Njemačkog Maršalovog fonda ukazuje da je NATO, bez obzira na ukrajinsku krizu, primoran na saradnju sa Rusijom u mnogim oblastima, kao što su pregovori o iranskom nuklearnom programu, borba protiv terorizma i smirivanje haosa na Bliskom Istoku.
"NATO mora da nađe način da na duži rok očuva odnose sa Rusijom, što zahtijeva pragmatičan i oprezan pristup", izjavila je ona za AFP.
Ti odnosi su trenutno zamrznuti, osim na nivou ambasadora, a ostaje da se vidi da li će novi generalni sekretar uspjeti da otopi led i pokrene dijalog kako bi se napetost na istočnim granicama Alijanse smanjila.
Bonus video:
