Kriza na Bliskom istoku: Treća intifada bila bi gora od prethodnih

„Miris osvete osjeća se u vazduhu“, kaže on: „Svi samo žele da se svete", kaže Mohamed
5 komentar(a)
Ažurirano: 07.07.2014. 12:13h

Nakon što su oteta i ubijena trojica mladića Jevreja, a potom i jedan mladi Palestinac, raste napetost na Bliskom istoku. Strahuje se da bi neredi i sukobi mogli da prerastu u još jedan palestinski ustanak – intifadu.

„Ovo je gore nego prva i druga intifada. Samo želim da prestane mržnja i prolivanje krvi!“, kaže 46-godišnji Mohamed Abu Khdeir. On je bliski rođak 17-godišnjeg Palestinca koji je protekle sedmice otet i ubijen.

Napetosti između Palestinaca i Jevreja eskalirale su nakon što su prvo oteta, a potom i ubijena trojica jevrejskih mladića. Nakon tih ubistava, izvedena je otmica mladog Palestinca koji je, sudeći prema rezultatima autopsije, živ spaljen.

Izbili su neredi, posebno u jerusalimskoj četvrti Šuafat. U međuvremenu je izraelska policija prenijela da je uhapsila više osoba osumnjičenih da su umiješane u ubistvo Palestinca i da se radi o „ekstremistički nastrojenim Jevrejima“.

Mohamed Abu Kdeir živi u istočnom Jerusalimu i nesrećan je zbog izbijanja nasilja. Svoju djecu prebacio je van četvrti Šuafat: „Ne želim da moja djeca ovo gledaju, još su mala. Ne želim ikome da doživi ovako nešto.“

„Varvarski čin“

Kdeir dodaje da je užasno ono što se desilo palestinskom mladiću: „To što su ga spalili, užasnulo je apsolutno svakoga. To je varvarski čin. Užasno. Imam prijatelje Jevreje koji su me pozvali nakon toga i koji su mi izrazili saučešće. Oni su bliski političkoj ljevici i ne pripadaju desničarskoj struji. To su prijatni ljudi i stalo mi je do njih. Rekao sam im da nisam iznenađen što su nazvali, jer su dobri ljudi. Moramo nešto da preduzmemo! Bojim se za moju djecu!“

Mohamed ne traži previše. On želi da djeca mogu u miru da idu u školu ili na fakultet. On sam ne usuđuje se da kroči u blizinu jevrejskih naselja.

Napetost raste

Raste napetosti između Jevreja i Palestinaca i Mohamed smatra da je situacija gora nego u doba prve i druge intifade (palestinskog ustanka).

„Miris osvete osjeća se u vazduhu“, kaže on: „Svi samo žele da se svete. Juče sam u novinama čitao o hiljadama izraelskih vojnika koji su spremni na osvetu. Svi kao da su poludjeli. Ovo nisam doživio ni tokom prve ili druge intifade. Nikada nisam bio svjedok ovolike mržnje, ovolikog neprijateljstva i ovolike promjene stava ljudi u društvu.“

Većina ljudi ne želi da dođe do novog ustanka, tvrdi on. Svi još uvijek žive pod traumama prošlog ustanka, okončanog 2005. Ako dođe do trećeg, on će biti još gori. „Tada će svi biti pogođeni, čak i umjereni ljudi, oni koji nikada ne bi uzeli učešća u ovim stvarima – i to na obije strane. Napetost je velika, a situacija se mijenja na gore. Ljudi osjećaju da su nemoćni. Sve je u rukama izraelske vlade“, tvrdi Mohamed.

Gdje je Evropska unija?

Sjedinjene Američke Države, dugogodišnji bliski saveznik Izraela, poslale su tokom protekle sedmice izraze saučešća propraćene oštrim upozorenjem predsjednika Baraka Obame svim stranama „da se ne preduzimaju nikakvi koraci koji vode destabilizaciji prilika“.

Mohamed želi jači angažman EU jer misli da ona ima veći uticaj na vladu Izraela: „Evropljani bi mogli da postave neka pitanja i zatraže od Izraela da se uzdrži. Stav EU uvijek je bio nešto bolji od onog koji imaju SAD. Za njih ionako ne želimo ni da čujemo. Palestincima je hitno potrebna sopstvena država, više nego bilo kom drugom arapskom narodu.“

Ljudska patnja i privredna šteta

Šuafat, inače živa četvrt sa brojnim prodavnicama, ovih dana mnogo se promijenila.

Vozovi više ne saobraćaju, fasade i zgrade su oštećene, ulice pune krhotina, a prodavnice zatvorene. Mohamed se boji. On kaže da sve ovo pogađa ljude koji tu žive.

„Ovo će mnogo da košta i društvo i vladu koja će možda htjeti ovo jednog dana da popravi. Mada ni sam ne znam kada bi to moglo da se uradi.“

Uništavanje zgrada i imovine sigurno nije put da se problemi riješe, smatra on. Mohamed priželjkuje drugačiji način izražavanja nezadovoljstva:

„Potrebna nam je solidarnost. Moramo zajedno da marširamo, potrebni su nam plakati i slogani. Nešto što je u skladu s ovim vremenom. Ponavljam – ovako nešto još nisam doživio, srce mi se cijepa. Prema svemu onome što čitam i znam – stvari postaju samo još gore. Ne želim da vidim ljude kako pate. Zaista me je strah šta sve još može da se desi.“

Galerija

Bonus video: