Kardinal Maradijaga nije samo nadbiskup Tegusigalpe, muzičar i pilot helikoptera, već bi po nalogu pape trebalo da reformiše i upravu Vatikana. Prilikom posjete Njemačkoj iznio je svoje prve ideje o tome…
Sada već rijetko drži koncerte, kaže, ali još voli da prebire po dirkama: kardinal Oskar Andres Rodrigez Maradijaga iz Hondurasa. Prije nekoliko dana je posjetio Njemačku i poslije mise u Bonu sjeo za sintisajzer i odsvirao nekoliko džez-numera. Studirao je i muziku - pored teologije, psihologije i različitih prirodnih nauka.
71-godišnji Maradijaga vješto zna da privuče i iskoristi pažnju javnosti kada je riječ o njegovim idejama i projektima. Svijet je za njega saznao kada je postao pokrovitelj kampanje za otpis dugova 2000. godine - inicijative za razvojnu pomoć i nevladine organizacije su se tada angažovale za otpis dugova siromašnih zemalja.
I sada, i pored poodmaklih godina, nadbiskup Tegusigalpe rado putuje po čitavom svijetu.
Kardinal Rodrigez Maradijaga je između ostalog predsjednik katoličke humanitarne organizacije Karitas internacional, kao i član kuratorijuma nevladine organizacije Don Bosko mondo.
Ona pomaže mladima koji žive u siromaštvu ili su izopšteni iz društva. No, Maradijagin najnoviji zadatak je, izgleda, i najteži: on se od oktobra prošle godine nalazi na čelu kardinalske komisije koja po nalogu pape Franje treba da reformiše upravu katoličke crkve - vatikansku kuriju.
„Očekivanja s tim u vezi su velika“, priznao je on u Bonu na forumu „Don Bosko 2014“. Poslije dva početna sastanka osmorice kardinala u oktobru i decembru već su u igri i prvi predlozi.
Reforme bi mogle da koriste laicima
Kao što se vladom upravlja preko ministarstava, tako i svjetska katolička crkva ima svoje dikasterijume. Komisija nazvana K-8 analizirala je različite institucije rimske centrale: „Imamo kongregacije za biskupe i sveštena lica, pa zašto ne bismo imali i kongregaciju i za laike?“, rekao je Rodrigez Maradijaga o reformskim predlozima koje kardinali trenutno razmatraju.
Laici, naposletku, čine većinu u crkvi. Trenutno katolike bez službenih funkcija zastupa poseban savjet, no, i pored toga, nemaju veliki uticaj u Rimu.
„Papa sigurno želi novo tijelo koje će predstavljati laike“, tvrdi kardinal, i naglašava da u tom telu vidi i muškarce i žene. U takvoj kongregaciji bi mogao da postoji i savjet za porodice, u kome bi članovi mogli da budu i bračni parovi.
Nije nikakvo čudo što se nadbiskup iz Hondurasa zalaže za jačanje uloge laika. Jer, njihovo veliko angažovanje pamti još iz svoje otadžbine. U Hondurasu nema dovoljno sveštenika, a do mnogih malih sela je teško dopreti.
Kardinal je jedini duhovnik u toj zemli koji od mjesta do mjesta leti sopstvenim helikopterom. Tamo su još 1966. prvi laici prošli kroz obuku da bi za Uskrs mogli da drže mise u udaljenim mjestima. Danas ih ima oko 17.000 - to su muškarci i žene koji su odavno preuzeli odgovornost za svoje opštine - iako nisu pravi sveštenici.
Duhovnici bi trebalo da bolje međusobno komuniciraju
Uprava u Vatikanu, koja je posljednji put temeljno reformisana krajem osamdestih godina, za vrijeme pape Jovana Pavla II, nije jedino što je potrebno reformisati. Potrebno je poboljšati i komunikaciju.
„Poslije jutarnje molitve provjeravam elektronsku poštu preko mobilnog telefona“, odaje nam kardinal Rodrigez Maradijaga. Ipak, tako nešto nije baš standard.
Papa to, recimo, ne bi radio: „To je sasvim druga galaksija“, kaže uz osmjeh kardinal. No, da bi i pored toga mogle da se donose zajedničke odluke, biskupski sinod bi trebalo da postane stalno tijelo. „To je dobar instrument kolegijalnog rada“, objašnjava Maradijaga. Sastanci međunarodnih delegata svake tri godine i povremene vanredne skupštine nisu bili dovoljni za potpunu komunikaciju.
A za bolju komunikaciju bi trebalo da se postara i komisija K-8 koju predvodi Maradijaga. Kada završi reformske planove, ona se neće ugasiti, već će ostati da radi kao savjetodavno tijelo pape.
„Mi smo na licu mjesta i možemo da izvještavamo o događajima u svojim regionima“ - zbog toga papa u komisiju i jeste izabrao po jednu osobu iz svih djelova svijeta.
Evropski član Komisije je, recimo, minhenski nadbiskup - kardinal Rajnhard Marks. Sljedeći sastanak grupe K-8 održava se 22. februara. Tada će predlozi za reformu vatikanske kurije biti konkretizovani.
Bonus video:
