EU: SAD da porade na obnovi povjerenja

"Masovno špijuniranje naših građana, kompanija i lidera je neprihvatljivo", kaže komesarka EU za pravdu Vivijan Reding
1 komentar(a)
EU/SAD, Foto: Shutterstock
EU/SAD, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 27.11.2013. 18:30h

Evropska unija definisala koje korake Vašington treba da preduzme kako bi se obnovilo povjerenje između Unije i SAD narušeno nakon velikog špijunskog skandala.

Jedna od mjera jeste da se građanima EU prizna pravo na pravnu nadoknadu u SAD radi zaštite ličnih podataka.

"Masovno špijuniranje naših građana, kompanija i lidera je neprihvatljivo", kaže komesarka EU za pravdu Vivijan Reding i dodala da sada postoji "tračak nade u ponovno uspostavljanje povjerenja i EU očekuje da će naši američki partneri to iskoristiti".

Za EU je zaštita ličnih podataka osnovno ljudsko pravo, koje ne bi trebalo biti ugrožavano i čija komercijalna upotreba mora biti pažljivo kontrolisana

Krovni sporazum o zaštiti podataka, o kojem pregovaraju EU i SAD, "mora da obezbijedi evropskim građanima konkretno i primjenjivo pravo, naročito pravo na pravnu zaštitu u SAD u slučajevima kada se njihovi lični podaci obrađuju u SAD", istakla je Redingova u saopštenju.

Ona je juče kazala da je "veoma jasno stavila do znanja" američkim sagovornicima da Evropska komisija očekuje da Vašington ispuni obećanja da će građanima EU koji nisu državljani SAD dati pravo da odlučuju o svojim ličnim podacima.

To, prije svega, obuhvata mogućnost podnošenja tužbe kada se njihovi lični podaci zloupotrebe, navela je komesarka.

Do sada su Brisel i Vašington rješavali svoje nesuglasice sporazumom pod nazivom Sigurna zaštita (Safe Harbour) iz 2001. godine, koji je trebalo da osigura da američke kompanije poštuju norme EU o komercijalnoj upotrebi ličnih podataka.

Za EU je zaštita ličnih podataka osnovno ljudsko pravo, koje ne bi trebalo biti ugrožavano i čija komercijalna upotreba mora biti pažljivo kontrolisana, naveo je AFP.

Pomenuti sporazum sada treba da se pooštri, rekla je Redingova i dodala da je kranji rok za to da se EU i Vašington dogovore o izmjenama - sredina 2014. godine.

U predložene promjene, kojih ima 13, spada i odredba po kojoj američke kompanije moraju jasno da navedu u kojoj mjeri američke vlasti imaju pravo da prikupljaju i obrađuju lične podatke građana.

Takođe se navodi da opravdanje da se radi o "nacionalnoj bezbjednosti," koje se često koristi za takvo postupanje vlasti, može da važi samo ako je striktrno neophodno.

Redingova je poručila i da EU treba da izvrši reformu svojih zakona o zaštiti podataka i da se aktivno angažuje kako bi se osiguralo da američke reforme, koje je obećao predsjednik Barak Obama, "takođe koriste i građanima EU".

Bonus video: