Papa Franjo sazvao je sastanak iza zatvorenih vrata sa osam najviđenijih kardinala iz cijelog sveta čiji savjeti treba da mu pomognu u reformi Rimokatoličku crkvu.
To će biti prva runda razgovora na temu reforme u ovoj paralelnoj vatikanskoj vladi, koja je savjetodavnog karaktera, i za koju nije jasno kakav će odnos imati sa zvaničnom vladom Vatikana.
Uoči sastanka vezanog za reformu Rimokatoličke crkve, papa Franja je izjavio da želi misionarsku crkvu modernog duha koja će pomagati siromašnima, mladima i starima.
U intervjuu koji je dao uredniku rimske "La Republike", papa osuđuje "vatikanocentričnu" prirodu Svete stolice, objašnjava njegovu sklonost ka imenjaku Svetom Franju i opisuje "napad anksioznosti" koji ga je obuzeo nakon što je izabran, i kako se potom "isključio" iz Sikstinske kapele, zatvorio oči i bio ispunjen svjetlošću koja mu je omogućila da se prihvati posla.
Razgovori će trajati cijele ove sedmice, ali se ne očekuje donošenje odluka, a papa je poručio da je za reforme potrebno vrijeme.
Okupljanje osam kardinala je dio inicijative da se lokalni crkveni lideri uključe u donošenje odluka koje se tiču cijele katoličke crkve i njenih 1,2 milijardi vjernika.
Mada je Franjin cilj da od kardinala dobije savjet, ovaj argentinski jezuita je već krenuo samostalno u akciju, kroz bitna imenovanja u Vatikanu i intervjue u kojima jasno daje do znanja u kom pravcu želi da se crkva kreće.
U skorašnjem intervju za jedan jezuitski list, papa je pozvao da se crkvena pravila u vezi sa abortusom, homoseksualnošću i kontracepcijom bolje uravnoteže s potrebom da crkva bude otvorenije, milosrdnije mjesto za sve vernike.
Ta njegova izjava postala je obavezno štivo za shvatanje njegove papske misije. Nije jasno šta će se od ovih pitanja pojaviti u dokumentima koje će papa i njegova "grupa osam" razmatrati ove sedmice iza zatvorenih vrata.
Jedna tema je, međutim, sasvim izvjesna: reformisanje vatikanske birokratije koja se generalno smatra zastarjelom i za koju se tvrdi da nije dorasla svom zadatku da pomaži papi i biskupima u obavljanju njihovih zadataka.
Skandal sa sobarom bivšeg pape Benedikta Šesnaestog koji je iznio u javnost osjetljiva vatikanska dokumenta, ukazao je na činjenicu da je birokratija papske države poprište intriga, da je ta biorkratija disfunkcionalna i da joj je zato potrebna reforma.
Bonus video:
