Cijene hrane u svijetu ponovo rastu

Neke zemlje sa visokom stopom siromaštva i slabim mrežama zaštite, na tu hroničnu nestabilnost odgovaraju povećanjem subvencija na hranu, ali to je često kontraproduktivno, kažu iz SB
5 komentar(a)
Hrana, Foto: Geographyblog.eu
Hrana, Foto: Geographyblog.eu
Ažurirano: 29.07.2013. 07:31h

Globalne cijene hrane bile su u padu tri uzastopna kvartala, da bi u maju i junu porasle, približivši se istorijskim maksimumima, navodi se u posljednjem izvještaju Svjetske banke (SB).

Neke zemlje sa visokom stopom siromaštva i slabim mrežama zaštite, na tu hroničnu nestabilnost odgovaraju povećanjem subvencija na hranu, ali to je često kontraproduktivno, pokazuje izvještaj SB o kvartalnim cijenama hrane.

"Loše osmišljeni programi subvenicionisanja hrane, s nedovoljnom transparentnošću i odgovornošću u primjeni, nijesu od koristi siromašnima. Ti programi mogu biti veoma skupi i podložni korupciji i na njih se troše ionako mala fiskalna sredstva", ocijenio je potpredsjednik SB zadužen za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje, Haime Saverda.

"Reforma takvih programa je prioritet da bi subvencije odlazile tamo gdje su najpotrebnije", dodao je on.

Trenutne cijene žita oslikavaju očekivanja da će se svjetska proizvodnja ove godine oporaviti u odnosu na prošlogodišnji pad.

Cijene pirinča u skromnom su padu zbog niza faktora, navodi SB. Na njih je uticala dobra žetva na Tajlandu i u Vijetnamu, koja je nadoknadila uticaj povećane tražnje i pada zaliha u Indiji, Pakistanu, SAD i Južnoj Americi.

Neizvjesnost u Egiptu može uticati na cijene

Neizvjesnost na međunarodnom tržištu i dalje postoji, navodi SB i dodaje da bi nedavni nepovoljni vremenski uslovi u sjevernoj i centralnoj Evropi, Rusiji i Kini mogli da utiču na očekivani oporavak proizvodnje žita.

Neizvjesna situacija u Egiptu takođe može uticati na međunarodno tržište, budući da je ta zemlja najveći uvoznik žita u svijetu.

Iako su cijene u periodu od februara do juna porasle, to je mahom bilo zbog kombinacije faktora, uključujući loše vremenske uslove, pad zaliha, devizna kolebanja i politiku javnih nabavki, zaključuje SB.

Bonus video: