Propagandni rat na Korejskom poluostrvu

Napetost na Korejskom poluostrvu nastavlja se razmjenom optužbi i prijetnji, a u jeku je i snažan medijski i propagandni rat
0 komentar(a)
Ažurirano: 19.03.2013. 15:42h

Dok Sjeverna Koreja prijeti granatiranjem južnokorejskih ostrva u blizini 38. paralele, južni susjed uzvraća da će na svaku takvu provokaciju uzvratiti tri puta većom snagom.

Na obje strane ne štede se propagandni plotuni, pa tako sjevernokorejski mediji govore o patriotskom odzivu milion mladića koji su se svojevoljno pridružili Narodnoj Armiji. Južnokorejski mediji javljaju da komunistički vojnici u blizini granice masovno dezertiraju zbog nedostatka hrane. Obje strane svakodnevno objavljuju snimke obilaska trupa i vježbi gađanja bojevom municijom.

Najteži zadatak s kojim se susreću južnokorejske, pa i japanske vlasti u svojim nastojanjima da uvjere stanovništvo da čine sve što je u njihovoj moći da se suprotstave prijetnjama iz Pjongjanga, jeste kako parirati sjevernokorejskoj "nuklearnoj retorici" u kojoj se govori o stihijama vatre koje će zbrisati neprijatelje, pa i o preventivnom nuklearnom udaru na SAD.

Najnovija žrtva ovakvih verbalnih napada je Japan koji je list sjevernokorejske Radničke partije, koji direktno prenosi saopštenja državnih propagandista, upozorio da neće biti pošteđen nuklearnog napada u slučaju da se umiješa u eventualni konflikt na Korejskom poluostrvu.

Takve izjave u Južnoj Koreji i Japanu prenose se kao dokaz nestabilnosti, pa i sumanutosti režima u Pjongjangu. Međutim, odgovor na pitanje šta će vlasti preuzeti da se suprotstave takvim verbalnim i potencijalno ostvarivim, vojnim napadima Sjeverne Koreje ostaje nedorečen, uprkos podsjećanjima na to da obje zemlje posjeduju antibalističke raketne sisteme kao što su SM-3 ili "patriot".

Republika Koreja i Japan imaju sopstvenu nuklearnu tehnologiju i rezerve uranijuma i plutonijuma, pa i svemirski program u sklopu kojeg posjeduju rakete koje nose satelite i mogu biti prerađene u balističke projektile sa bojevim glavama velike razorne moći. Međutim, obje zemlje i dalje vode politiku odricanja od nuklearnog oružja i za tu vrstu zaštite se oslanjaju na američki nuklearni štit.

Južna Koreja jača vazduhoplovstvo i mornaricu

Od izbijanja najnovijih vojno-političih tenzija na 38. paraleli(granica Sjeverne i Južne Koreje), bezbjednosni koraci koje preduzima Južna Koreja su u zapećku, jer je pažnja svjetskih medija usmjerena na nuklearni potencijal i balističke projektile Sjevera.

Južnokorejske vlasti, u nastojanju da pariraju sjevernokorejskoj vojnoj retorici, ovih dana gotovo svakodnevno medijima doturaju informacije o novim porudžbinama najsavremenijeg naoružanja.

Tako je javnosti saopšteno da vlada u Seulu namjerava da potroši milijardu dolara na kupovinu borbenih helikoptera i protivbrodskih raketa "harpun" koje u najnovijim verzijama mogu da posluže i za uništavanje sjevernokorejskih utvrđenja na obali.

Pored toga, 367 miliona dolara biće odvojeno za hitnu nabavku većeg broja modernih antitenkovskih raketnih sistema koji se instaliraju na borbene avione, kako bi se neutralisala prednost koju Sjeverna Koreja ima u broju oklopnih vozila, pišu korejski listovi.

Takođe, Južna Koreja, koja trenutno posjeduje samo 10 podmornica nosivosti od 1.200, odnosno 1.800 tona, u narednih sedam godina planira i konstruisanje devet velikih podmornica od oko 3.000 tona, koje će koštati po milijardu dolara. Za početak tog projekta, vlada je već odvojila 2,5 milijardi dolara.

Ovoj listi treba dodati još devet podmornica nosivosti 1.800 tona koji bi trebalo da se pridruže podmorskoj floti te države do 2018. godine.

Južnokorejska mornarica objavila je i namjeru da, pored postojeća dva razarača klase "idžis" američke proizvodnje, koji su opremljeni antibalističkim raketama SM-3, u svoj arsenal do 2020. godine uvrsti još šest, umjesto prethodno planirana tri bojna broda tog tipa. Planirano je i da se porine još šest do devet razarača domaće proizvodnje i tako oforme tri nove mornaričke borbene grupe. Za taj projekat će, procjenjuje se, biti potrebno oko 25 milijardi dolara.

Galerija

Bonus video: