Paneta: SAD neće slati vojnike u Mali

Sekretar za odbranu SAD Leon Paneta isključio je mogućnost slanja američkih trupa u Mali i kazao da SAD još razrađuju detalje pomoći koju će pružiti Francuskoj
57 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 15.01.2013. 16:13h

Sekretar za odbranu SAD, Leon Paneta, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa portugalskim ministrom odbrane Žozeom Pedrom Agijarom-Brankom u Lisabonu je kazao da SAD još razrađuju detalje pomoći koju će pružiti Francuskoj, prenosi AP i navodi da se američki zvaničnici nadaju da će Francuzi uspjeti da uspostave veću bezbjednost u toj zapadnoafričkoj državi.

SAD Francuzima u napadu na islamističke ekstremiste u Maliju pružaju pomoć u prikupljanju obavještajnih podataka, a američki zvaničnici nisu isključili mogućnost da u Mali pošalju američki avion, koji bi pružao pomoć u transportu i logističku podršku.

U međuvremenu Nigerija je objavila da će regionalne zapadnoafričke snage stići u Mali za nekoliko dana kako bi pomogle Francuzima u intervenciji protiv islamističkih pobunjenika.

Ovu informaciju je za BBC potvrdio i komandant tih snaga general Šehu Abdulkadir, koji prisustvuje sastanku zapadnoafričkih vojnih komandanata u glavom gradu Malija Bamaku.

U Maliju se nalazi 750 francuskih vojnika, a očekuje se da će se njihov broj povećati na 2.500. Francuska je u petak počela intervenciju sa ciljem zaustavljanja napredovanja islamista u pravcu juga.

Nigerija planira da u okviru regionalnih snaga, koje bi trebalo da imaju 3.300 pripadnika, pošalje 900 vojnika, 300 više nego što je prethodno najavljeno.

"Predsjednik je odobrio slanje jednog bataljona i on će biti poslat u roku od 24 sata", izjavio je nigerijski pukovnik Muhamed Jerima.

Načelnik generalštaba vojske Obale Slonovače general Sumaila Bakajoko rekao je da su oni došli na sastanak u Bamako da bi razgovarali o angažmanu na strani njihove malijske braće u cilju oslobođenja sjevernog Malija.

Benin, Gana, Niger, Senegal, Burkina Faso i Togo takođe su obećali da će poslati vojnike.

Za to vrijeme Francuska nastavlja sa bombardovanjem islamističkih položaja.

Francuski predsjednik Fransoa Oland je kazao da je u vazdušnim napadima prethodne noći "ostvaren njihov cilj".

"Mi smo zadovoljni brzinom kojom ćemo uspjeti da zaustavimo agresore, neprijatelje, ove teroriste", rekao je on za radio RFI.

Pobunjenici se povukli, ali rat će biti dug

Francuska vojska je nastavila napade iz vazduha na zapadni malijski grad Dijabali, koji su islamisti zauzeli juče, dok je francusku intervenciju danas podržala i Belgija, koja će u Mali uputiti dva transportna aviona i jedan helikopter.

Islamistički pobunjenici su se pod pritiskom francuske vojne intervencije povukli iz gradova na sjeveru Malija kojima su vladali devet mjeseci, kažu stručnjaci ukazujući, međutim, da će rat biti dug.

Ratno vazduhoplovstvo Francuske od 11. januara izvodi napade u središnjem i sjevernom dijelu bivše kolonije, Malija, čime je zaustavljeno napredovanje ka glavnom gradu Bamaku trupa "Al Kaide u islamskom Magrebu" (AKMI) i saveznika koji su se zatim povukli iz gradova na sjeveru, među kojima su Gao i Timbuktu.

U tim gradovima i gradu Kidala, dosadašnjim uporištima, AKIM, pokret "Ansar Dine" (Branioci islama) i "Pokret za ujedinjavanje i džihad u zapadnoj Africi" (Mujao) zaveli su islamsko, šerijatsko pravo, koje su primijenili kamenovanjem, odsijecanjem udova, javnim bičevanjem, uništavanjem svetilišta lokalnog stanovništva. Iako je povlačenje ekstremista pod kombinovanim pritiskom domaćih i francuskih akcija izgledalo kao bjekstvo, to je ipak "strateško povlačenje", rekao je Žan-Šarl Brisar (Jean-Charles Brisard), stručnjak za terorizam.

Esktremisti koriste "beskrajna prostranstva pustinje" na sjeveru Malija - veća od teritorije Francuske, koju izvanredno poznaju, i povlače se u planine oko Kidala da bi se pregrupisali. Imajući u vidu predstojeće raspoređivanja u Maliju zapadnoafričkih snaga koje će zamijeniti francuske, "pobunjenici se razilaze da bi otrežali ofanzivu na širem terenu". "Uvlače nas u gerilsko ratovanje, a u stanju su da neograničeno produžavaju sukob", kaže Brisar.

Da bi spriječio povlačenje oružanih islamističkih grupa na svoju teritoriju, Alžir je zatvorio granicu sa Malijem i Mauritanijom i ojačao vojne patrole u ogromnoj pograničnoj oblasti. Ali, i dalje je Alžiru teško da kontroliše hiljade kilometara granice sa Malijem kuda se kreću male grupe islamista. Alaja Alani sa Univerziteta u Tunisu, specijalista za islamističke pokrete, kaže da islamisti "taktički odstupaju da predahnu, ali ni Francuzi, ni vojska Malija ih ne mogu uništiti".

"Okupacija velikih gradova (na sjeveru Malija) je za islamiste završena, ali samo kratkoročno", smatra ekspert iz Malija Musa Tunkara. "Moramo očekivati napade kojima će ostaviti utisak", rekao je on. Islamistički lideri su već prijetili Francuskoj da će je udariti "u srce", bilo na njenoj teritoriji ili u Zapadnoj Africi gdje su francuski interesi i gdje žive njeni mnogi državljani.

Bivši talac ekstremista u Maliju 2009, Francuz Pjer Kamate (Pierre Camatte), kaže da je veliki problem to što među islamistima "danas ima istinskih fanatika koji sve ulažu u božansku misiju borbe protiv nevjernika, naročito Francuza".

Civili najugroženiji

Ujedinjene nacije su danas saopštile da je skoro 150.000 ljudi izbeglo iz Malija zbog sukoba, dok je još 230.000 njih interno raseljeno.

Prema podacima UNHCR, u susjedne zemlje je izbjeglo 144.500 Malijaca, od kojih 54.100 u Mauritaniju, 50.000 u Niger, 38.800 u Burkinu Faso i 1.500 u Alžir.

Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova navela da je u samom Maliju izmješteno oko 230.000 ljudi, prenio je AFP.

Istovremeno, Svjetski program za hranu, koji pomaže stanovništvu Malija preko nekoliko nevladinih organizacija, upozorio je da mu nedostaje 129 miliona dolara kako bi odgovorio na potrebe ugroženih.

Bonus video: