Druga dimenzija rata

Hakerski rat Hamasa i Izraela: Sajber rat vode mozak i hrabrost iz Irana

Hakerska kampanja otkrila tehnološke slabosti Anonimusa i upozorila na sofisticiranije napade protiv Izraela
8 komentar(a)
Ažurirano: 24.11.2012. 11:48h

Ne treba biti stručnjak za Bliski istok pa shvatiti da nešto ozbiljno nije bilo u redu u srijedu ujutru kada je izraelski vice- premijer Salivan Šalom na Fejsbuku objavio fotografiju „Slobodna Palestina“, a na Tviteru napisao „Oslobodite Palestinu! Okončajte okupaciju!“

Šalom je posljednja meta hakerske kampanje koja je dobila maha tokom osmodnevnih sukoba oko Gaze. Karatko nakon što su se pojavile objave na Šalomovim profilima, ugledni sajt za tehnologiju Gizmodo objavio je da su Anonimusi konačno „ulovila krupnu ribu”, pošto su nekoliko dana ranije prijetili da će sukob u Gazi pretvoriti u „sajber rat“.

„Prilično ponižavajuće za jednog visokog zvaničnika“, ocijenio je Gizmodo.

Posljednji konflikt je obilježio pravi blickrig postova na Fejsbuku i Tviteru u kome su se opaske u stilu „milo za drago” širile iz minuta u minut. Portparolka Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Avital Leibovič aktivno je komentarisala na Tviteru, a osim nagovještaja o uspjehu njenih snaga, među postovima je bilo i upozorenja velikom broju novinara koji se nalaze u Gazi da se „klone Hamasovih operativaca i građevina“, pošto će ih ta organizacija „iskoristiti kao ljudski štit“.

Vojno krilo Hamasa, brigada Al Kasam, na Tviteru je imala slične komentare u kojima je bilo i tvrdnji o napadima, i detalja o naoružanju, ali i upozorenja Izraelcima da se ne približavaju personalu IDF-a.

Ipak, dok je hakovanje Šaloma vjerovatno bilo „ponižavajuće“, teško da se to može nazvati sajber ratom koji su obećali Anonimusi prošle nedjelje, objavivši na svom blogu da će „novembar 2012. pretvoriti u mjesec koji će IDF upamtiti“.

Umjesto toga, tehnološki analitičari, među kojima i oni iz Izraela, tvrde da je ova hakerska kampanja otkrila tehnološke slabosti aktivista i istovremeno upozorila stručnjake na sofisticiranije sajber napade usmjerene protiv Izraela. A upravo to su napadi – koji ponekad potiču sa udaljenih lokacija, poput Irana – koje Izraelci, kako sami priznaju, mogu mnogo teže da zaustave.

Aviv Raf, ekspert za tehnologiju iz Tel Aviva kazao je da nije iznenađen ovim napadima i pomenuo je virus nazvan Mahdi koji su navodno napravili stručnjaci Islamskog univerziteta Azad iz Teherana. Ovaj virus se ubacuje u naizgled obične dokumente i sposoban je da bilježi aktivnosti tastature, snima ekran u naznačenim vremenskim intervalima, snima zvuk i krade različita dokumenta, slike i druge fajlove.

Izrael bi trebalo da bude još zabrinutiji zbog štetnog softvera nazvanog Flejm koji je u maju otkrio Kasperski Lab. Trojanac Flejm se umnožava kako se širi i pogađa cijele kompjuterske sisteme. Iz kompanije Kasperski „Tajmu“ su objasnili da je taj softver „programiran da krade vrijedne informacije sa zaraženih kompjutera“. Zemlje koje su najviše pogođene ovim virusom su, redom: Iran, Izrael, Sirija i Liban.

Borba protiv novog tipa sajber napada neće biti laka – čak i za zemlju koja ima napredne stručnjake popout Izraela.

„Bilo koja kompanija ili vlada mogu biti zaraženi virusom, čak iako imaju najsofisticiranija rješenja za odbranu“, upozorio je Raf. „Glavni problem nije kako se odbraniti od Mahdija, nego kako ga detektovati što je prije moguće.“

Za razliku od ovih virusa, posljednju hakersku kampanju Anonimusa analitičari smatraju prije besmislicom, nego ozbiljnom prijetnjom IDF-u. Kada je Gizmodo objavio vijest o napadu grupe na Šalomove naloge, jedan od čitalaca je sarkastično odgovorio: „O, to će strašno pogoditi Izrael, cijeli njihov protivraketni sistem će sad pasti!“

Čak je i jedan član osoblja Gizmoda, Sem Bidl, priznao da su tokom posljednjeg konflikta u Gazi Anonimusi ispali nedjelotvorni i glupi.

„U početku je bilo hvalisanje, a kako su dani odmicali, gledali smo slabe, zbunjene Anonimuse – nikako grupu boraca za internetske slobode“, napisao je Bidl dodajući da je njihova kampanja za Gazu bila usmjerena na sajtove malih preduzeća i oko 2.000 i-mejlova „običnih ljudi“ iz Izraela.

Kako je naveo, za neefikasnost Anonimusa postoji jasan razlog: mnogi zaista opasni hakeri se ne ističu ili su pohapšeni. „Svako ko ima mozga i hrabrosti da uradi nešto poput hakovanja istaknutih vladinih ili vojnih zvaničnika... ili je u rukama policije ili se boji da će biti uhapšen“, kazao je. „Naravno, osim ukoliko taj mozak i hrabrost nisu iz Irana.“

Virus u bezazlenom i-mejlu

Jedan od primjera opasnog hakerskog napada je i situacija kada je prošle subote kompjuterski virus stigao na i-mejl jednog IDF-ovog zvaničnika za komunikacije koji je praktično omogućio hakerima da preuzmu kontrolu nad njim i da onda šalju poruke zaražene virusom na bilo koju adresu registrovanu među kontaktima.

Bez spoljnih znaka da je u pitanju hakovanje – za razliku od Šalomovih očigledno lažnih postova – ovaj virus može neko vrijeme da ostane neopažen. Zapravo, slučajno je i otkriven kada se Džonatan Klinger, izraelski političar iz Laburističke partije, zapitao da li bi naizgled bezazlni prilog u kome se opisuju raketni napadi Hamasa na Izrael mogao, u stvari, biti štetni softver (takozvani malware) i potražio pomoć od jedne izraelske programerske kompanije.

„Otvorite i-mejl i virus u pozadini počne da djeluje“, objasnio je „Tajmu“ Raf. „On napadačima omogućava da preuzmu kontrolu nad kompjuterom.“