Kongres mora da ukloni odredbe akta iz 1974. godine koje se tiču ljudskih prava sovjetskih Jevreja kako bi američki izvoznici mogli da iskoriste prednosti liberalizovane trgovinske prakse Rusije.
Zbog ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) Rusija mora da smanji carine i preduzme brojne mjere za otvaranje tržišta.
Rusija je postala članica Svjetske trgovinske organizacije u avgustu. Međutim, američki biznis neće moći da iskoristi otvaranje ruskog tržišta ako Kongres ne ukloni akt kojim je trgovina sa Rusijom vezana sa mogućnost emigracije sovjetskih Jevreja i drugih manjina.
Uspostavljanje trajno normalnih trgovinskih odnosa sa Rusijom je prioritet za poslovnu zajednicu SAD i američku administraciju.
Demokrate iz Senata poručile su da će razmotriti novi trgovinski propis o uklanjanju ograničenja u trgovini sa Rusijom čim on prođe Predstavnički dom. Taj propis, s obzirom da su američki zakonodavci osjetljivi na pitanje ljudskih prava u Rusiji, prati onaj kojim je predviđeno uvodjenje sankcija ruskim zvaničnicima umiješanim u kršenje ljudskih prava.
Zvaničnici i ekonomisti u SAD ocjenjuju da bi američki izvoz robe i usluga u Rusiju, koji sada vrijedi 11 milijardi dolara, za pet godina mogao da bude udvostručen ako se trgovinski odnosi s tom zemljom normalizuju.
Američke kompanije će, kada ne bude spornog akta, uživati u nižim carinama, boljoj zaštiti intelektualne svojine i većem pristupu ruskom tržištu usluga. Takođe će biti u mogućnosti da se u slučaju sporova obrate STO.
Ako Kongres ne ukloni sporni akt, Amerikanci će još više zaostati za Evropom i Kinom na rastućem tržištu Rusije sa 140 miliona potrošača, upozoravaju američki biznismeni.
Bonus video:
