Nakon najduže i najskuplje kampanje u jednoj demokratiji, Barak Husein Obama ponovo je izabran za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, ali nema puno vremena za slavlje jer ga čekaju neodložni ekonomski izazovi i podijeljeni Kongres, koji će moći da blokira svaki njegov potez.
Sa manjom razlikom nego prije četiri godine, Obama je porazio republikanskog rivala Mita Romnija u iscrpljujućoj trci a u prvom govoru u utorak veče, pred masom koja mu je klicala u Čikagu, uputio je pomirljivu poruku svojim političkim protivnicima.
Uprkos pobjedi, Obama mora pregovarati sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu kako bi prevazišao blokadu u Kongresu koja traje još od izbora na sredini mandata 2010.
Trenutno najveći izazov je takozvana „fiskalna litica“, automatsko povećanje poreza i kresanje troškova koje bi moglo neutralisati ekonomski oporavak SAD.
Birači su odlučili da zadrže status kvo podijeljene vlade u Vašingtonu. Obamine demokrate su zadržale kontrolu nad Senatom a republikanci i dalje imaju većinu u Predstavničkom domu, što im daje odriješene ruke da sputavaju predsjednikove zakonodavne ambicije oko svih pitanja – od poreza do imigracionih reformi.
To je politička realnost sa kojom se Obama – koji je ostvario puno tješnju pobjedu nad Romnijem nego na istorijskim izborima kao prvi predsjednik crnac 2008. – suočio sinoć po povratku u Vašington. Međutim, to ga nije spriječilo da uživa u sjaju reizbora zajedno sa hiljadama ushićenih pristalica u rodnom Čikagu ranije juče.
„Najbolje tek predstoji“
„Glasali ste za akciju a ne za praznu političku priču,“ rekao je Obama, pozvavši na kompromis i obećavši da će raditi sa liderima obiju stranaka na smanjenju deficita, reformi poreske politike i zakona o imigraciji, te da će smanjiti zavisnost od nafte iz inostranstva.
Takođe je rekao da se nada da će sjesti sa Romnijem narednih nedjelja kako bi razmotrili moguće odgovore na izazove. „Sabrali smo se, prokrčili put i u našim srcima znamo da za SAD najbolje tek predstoji,“ rekao je Obama (51).
Vraća se u Bijelu kuću „odlučniji i sa više inspiracije nego ikad za posao koji treba da se obavi,“ poručio je.
Problemi koji su progonili Obamu u njegovom prvom mandatu i zasjenili njegovu poruku o nadi i promjeni iz kampanje 2008, i dalje su prisutni. Mora se izboriti sa godišnjim deficitom koji premašuje bilion dolara, skresati nacionalni dug od 16 biliona dolara, reformisati skupe socijalne programe.
Obama i američki zakonodavci se moraju hitno pozabaviti „fiskalnom liticom“, kombinacijom povećanja poreza i kresanja troškova, koja će krajem godine iz ekonomije isisati 600 milijardi dolara ukoliko se ne postigne dogovor sa Kongresom. Ekonomisti predviđaju da bi to moglo ponovo gurnuti SAD u recesiju. Mogućnost da Obama i Kongres ne budu mogli da se dogovore itekako se juče osjetila na globalnim finansijskim tržištima i oborila vrijednost akcija na Vol stritu.
Lider većine u Predstavničkom domu, Džon Bejner, odmah je reagovao povom pitanja fiskalne litice, rekavši da je „potrebmo da obje stranke nađu zajednički jezik i preduzmu korake koji će podstaći rast naše ekonomije i otvaranje radnih mjesta, što je od ključnog značaja za smanjenje duga.“
Očekuje se da Obama narednih dana pokrene inicijativu u cilju nalaženja rješenja za fiskalnu krizu, ali je Bejner jasno stavio do znanja da neće odustati od protivljenja bilo kakvom povećanju poreza bogatim Amerikancima, što Obama zahtijeva.
Očekuje se da Obama narednih dana pokrene inicijativu u cilju nalaženja rješenja za fiskalnu krizu
Obama je takođe suočen sa međunarodnim izazovima poput spora Zapada sa Iranom oko nuklearnog programa, građanskog rata u Siriji, privođenja kraju rata u Avganistanu i nošenja sa sve samouvjerenijom Kinom.
Romni, multimilijarder i bivši vlasnik privatnog investicionog fonda, oporavio se od niza gafova u kampanji i vratio se u tijesnu trku nakon što je potukao Obamu u prvoj od tri predsjedničke debate.
Međutim, bivši guverner Masačusetsa nije uspio da ubijedi birače u svoj argument da ga iskustvo u biznisu čini najboljim kandidatom da oporavi američku ekonomiju.
Ishod glasanja naroda širom SAD ostao je krajnje tijesan i Obama je osvojio oko 50 odsto a Romni 49 odsto glasova nakon kampanje u kojoj su kandidati i njihovi stranačaki saveznici zajedno potrošili dvije milijarde dolara. Međutim, u sistemu elektorskih glasova od države do države, koji odlučuje o pobjedniku, Obama je osvojio komotnu pobjedu.
Obama je imao 303 elektorska glasa, puno više od potrebnih 270, a Romni 206. Rezultat tijesne trke na Floridi još nijesu objavljeni tako da se ne zna kome će pripasti 29 elektorskih glasova.
Romni sat i po odbijao da prizna poraz
Romni (65), priznao je poraz u govoru pred razočaranim biračima u Bostonu.
„Ovo je vrijeme velikog izazova za našu naciju. Molim se za to da predsjednik uspješno vodi našu naciju.“
Upozorio je da treba izbjegavati međustranačke sukobe i pozvao je političare na obje strane sa „stave narod ispred politike.“
Trijumf bi mogao ohrabriti Obamu u odnosu sa republikancima, među kojima je nastala pometnja pošto nisu uspjeli da ga svrgnu ili da preuzmu Senat, što su predviđali mnogi konzervativci.
Republikanci će se jedno vrijeme vjerovatno preispitivati, posebno vezano za to kako su otuđili hispano birače, važan faktor Obamine pobjede.
Neki kritičari kažu da se Republikanska stranka, sa svojom konzervativnom frakcijom Čajanka, previše udaljila od američkog mejnstrima da bi privukla dovoljno nezavisnih birača i ponovo osvojila Bijelu kuću.
Izborna noć nije prošla bez drame – više od 90 minuta pošto su TV mreže prognozirale Obaminu pobjedu, Romni je odbijao da ga nazove i prizna poraz. A dok je predsjednik čekao da proglasi pobjedu u Čikagu, Romnijevi saradnici su bili spakovali kofere, spremni da krenu na aerodrom, da možda ospore nekoliko tijesnih rezultata.
Međutim, kako je bilo sve jasnije da nema šanse da pobijedi, nazvao je Obamu da bi priznao poraz malo prije jedan sat iza ponoći. Umjereni republikanci su komentarisali da je Romni tokom preliminarnih izbora otišao predaleko u izjavama protiv onih koji u SAD borave ilegalno. Obećao je da će njegova oštra politika natjerati neke da se sami deportuju.
Umjereni republikanci su komentarisali da je Romni tokom preliminarnih izbora otišao predaleko u izjavama protiv onih koji u SAD borave ilegalno
Mnogi i dalje krive Buša
Obaminom pobjedom je izbjegnuto potpuno ukidanje njegovog zakona o reformi zdravstvene zaštite iz 2010, čiji je cilj da svi Amerikanci budu pokriveni osiguranjem, ali i dalje ostaje pitanje u koliko mjeri će biti primijenjeno to njegovo dostignuće iz domaće politike.
Obama, koji je stupio na dužnost 2009. u jeku finansijske krize, mora nastaviti napore u cilju pospješivanja snažnog rasta i oporavka od najgoreg pada od Velike depresije 1930-ih godina. Ankete su pokazale da oko 50 odsto birača za stanje ekonomije i dalje krivi bivšeg republikanskog predsjednika Džordža W. Buša a ne Obamu.
Nijedan republikanac nije uspio da uđe u Bijelu kuću bez pobjede u Ohaju a Obama je osvojio tu kolebljivu državu velikim dijelom zbog svoje odluke da spasi autoindustriju u susjednom Mičigenu.
Nejednak oporavak je počeo da pokazuje neke znakove snage ali je stopa nezaposlenosti, koja trenutno iznosi 7.9 odsto, i dalje uporno visoka.
Bil Gaston, bivši politički savjetnik demokratskog predsjednika Bila Klintona, rekao je da je Obama pobijedio zato što se niz ekonomskih faktora popravio u posljednjih šest mjeseci.
Ipak, Obamina pobjeda uprkos tako tako visokoj stopi nezaposlenosti je veoma značajna s obzirom na to da nijedan američki predsjednik nije uspio da osvoji drugi mandat sa stopom nezaposlenosti iznad 7,2 odsto nakon Frenklina Ruzvelta 1936.
Veliko povjerenje manjina i žena
Obama se pridružio trojici prethodnika kojima su birači dali drugi mandat. Sada ga čeka zadatak rekonstrukcije kabineta. Ministar finansija Timoti Gajtner i državna sekretarka Hilari Klinton planiraju da se uskoro povuku.
Obama je, kao što se očekivalo, dobio veliki broj ženskih glasova, kao i ogromnu podršku Afroamerikanaca i Hispanoamerikanaca, što je bila njegova dobitna kombinacija i prije četiri godine.
Obama je, kao što se očekivalo, dobio veliki broj ženskih glasova, kao i ogromnu podršku Afroamerikanaca i Hispanoamerikanaca
Izlazne ankete su pokazale da su manjine i neudate žene izašle u tolikom broju da se su u nekim ključnim državama premašile cifre iz 2008.
Obama je izgubio neke od svojih ključnih birača, među kojima su mladi, crnci i Jevreji, mada je povećao broj glasova među Hispanoamerikancima i glasačima azijskog porijekla. Među bijelcima se mučio još više nego prije četiri godine.
Romni je dobio nesrazmjernu podršku bijelaca, muškaraca, starijih ljudi, birača sa visokim prihodima, jevanđelista, onih iz predgrađa i ruralnih oblasti, te pristalica Čajanke.
Galerija
Bonus video:
