SVJETSKA MAŠINERIJA

Fidel Kastro -- majstor špijunaže

Nova knjiga bivšeg analitičara CIA govori o kubanskoj obavještajnoj mreži koja je česti bila ispred američke
6 komentar(a)
Ažurirano: 24.02.2019. 01:14h

Tokom gotovo tri decenije poslije dolaska na vlast Fidela Kastra, obavještajna služba Kube angažovala je četrdesetak dvostrukih agenata ispred nosa CIA, navodi se u novoj knjizi koju je objavio bivši analitičar američke agencije.

Tek u junu 1987, kada je jedan kubanski špijun prebjegao u američku ambasadu u Beču, iznenadivši američke obavještajne službe, CIA je shvatila koliko je bila u zabludi, piše Brajan Lejtel koji se bavio kubanskim pitanjima kao analitičar CIA tokom 1960-ih, a kasnije postao glavni obavještajac za Latinsku Ameriku.

„Kastro je bio majstor za špijunažu bez premca“, kazao je Lejtel na nedavnoj promociji knjige, prenio je Rojters.

Otkrića koja pruža Lejtelova knjiga pomažu da se objasni kako je Kastro preživio nekoliko pokušaja ubistva i kako je siromašno ostrvo Kuba preživjelo promjene koje su svrgnule druge komunističke režime krajem 20. vijeka.

„Teško je držati u igri jednog dvostrukog agenta, a on ih je sve usmjeravao... i to do najsitnijih detalja“, kazao je autor knjige „Kastrove tajne, obavještajna mašinerija CIA i Kube“.

Svi dvostruki agenti su regrutovani na Kubi i drugim dijelovima svijeta i lično ih je vodio Kastro. On je favorizovao mlade, grube tinejdžere koje je lako impresionirati i koji nisu bili fakultetski obrazovani.

Lejtelova knjiga pokazuje da je kubanski upliv bio mnogo širi nego što se ranije znalo i da je kompromitovao američke obavještajne izvore i metode.

Dezertiranje Florentina Aspiljage 1987. konačno je upozorilo CIA na nivo Kastrove špijunske mreže. „Bili su u stanju šoka. Ništa slično ovome se nikada prije nije desilo“, kaže Lejtel i naglašava da je Aspiljagin prebjeg predstavljao prekretnicu u odnosu CIA prema Kubi.

„Do tog momenta uglavnom smo potcjenjivali Kubance. Nikada nismo ni mogli zamisliti da mala Kuba može da vodi obavještajnu službu svjetske klase.“

Kontraobavještajne operacije su se postepeno pojačavale - u periodu od 1959. do 1995. uhapešna su samo četiri kubanska špijuna, a taj broj je od 1998. do 2011. porastao više od deset puta.

On je u višednevnom intervjuu sa Aspiljagom 2007. saznao da je on regrutovan za špijuna sa 16 godina i proveo 25 godina u kubanskoj obavještajnoj službi. Intervju je obavljen na zahtjev Aspilage, koji je kazao da samo želi da ispriča svoju priču. Bivši agent sada živi sa novim identitetom nakon što je preživio pokušaj ubistva u Londonu 1988.

Knjiga se takođe zasniva na intervjuima sa drugim prebjeglim obavještajcima i nekoliko službenika CIA, kao i na hiljadama stranica dokumenata CIA koje je autor pregledao u nacionalnom arhivu u Merilendu.

Znao da će Kenedi biti ubijen

Mediji su ranije najavili objavljivanje knjige ističući navode da je Kastro znao je da će Li Harvi Osvald da ubije nekadašnjeg predsjednika SAD Džona F. Kenedija tokom njegove posjete Dalasu u Teksasu 1963.

U knjizi se navodi da je Kastro 22. novembra 1963, na dan kad je ubijen Kenedi, ujutru naredio svojim obavještajcima da prekinu da prisluškuju uobičajene radio-komunikacije CIA i da se usredsrede na sve detalje u vezi s Teksasom. Četiri sata kasnije proširila se vijest da je Kenedi ubijen.

Vorenova komisija nikada nije utvrdila Osvaldov motiv ubistva, ali Lejtel tvrdi da je Osvald bio fasciniran Kastrom i da je „njegov motiv je bio da zaštiti Fidela“.

Opšte je poznato da se Osvald susreo sa zvaničnicima Kube tokom posjete kubanskom konzulatu u Meksiku u ljeto 1963, ali ne postoje dokazi da je ikada radio direktno za kubansku obavještajnu službu. Lejtel takođe odbacuje mogućnost da je Kastro imao veze sa Kenedijevom smrću.