Kinezi su najveći industrijski špijuni na svijetu

Pentagon je objavio da vjeruje da je Kina prošle godine potrošila 180 milijardi dolara na jačanje svoje vojske, što je puno više nego što je objavio Peking, pa je optužio Kinu da su najveći industrijski špijuni na svijetu
114 pregleda 1 komentar(a)
Špijunaža, špijun, Foto: Ilustracija
Špijunaža, špijun, Foto: Ilustracija
Ažurirano: 19.05.2012. 14:52h

Kina je odbacila ovaj izvještaj kao "krajnje neodgovoran", rekavši da SAD širi teoriju o "kineskoj vojnoj prijetnji".

Kina je prošle godine potrošila 180 milijardi dolara na jačanje svoje vojske, što je puno više nego što je objavio Peking

"Kineski igrači su najaktivniji i najuporniji industrijski špijuni", stoji u izvještaju.

"Kineski pokušaji da se domognu američkih tehnoloških i privrednih informacija će se nastaviti i samim time predstavlja rastuću i stalnu prijetnju ekonomskoj sigurnosti SAD-a", dodaje se.

Pomoćnik američkog ministra obrane Dejvid Helvi nije rekao da iza hakerskih upada stoji kineska vlada, nego je umjesto toga ponovio da oni dolaze "iz Kine".

"Što više saznajemo o njima, sve bolje shvatamo prirodu tih operacija i to nam pomaže da sa priličnom sigurnošću možemo reći kako neke od njih dolaze iz Kine", rekao je Helvi novinarima na brifingu o godišnjem izvještaju.

Analitičari procjenjuju da bi špijunaža i agresivno sticanje, odnosno krađa novih tehnologija mogli ubrzati modernizaciju kineske vojske.

Kina je uložila protest zbog toga što se njena vojska u izvještaju tretira kao prijetnja i tvrdi da je njen cilj odbrana, a ne napad na bilo koju zemlju ili neki drugi cilj.

"Kina je predana održavanju i sprovođenju mira, stabilnosti i napretka u azijsko-pacifičkom regionu i u cijelom svijetu", rekao je portparol kineskog ministarstva spoljnjih poslova Hong Lei.

On je zatražio od SAD-a da zaustavi objavljivanje ovakvog godišnjeg izvještaja i učini više na unapređenju kinesko-američkih vojnih odnosa.

Ovoo je prvi izvještaj Pentagona otkako je američki predsjednik Barak Obama prošle godine pokrenuo politiku jačeg vojnog uticaja SAD-a u azijsko-pacifičkoj regiji, iako zbog štednje smanjuje vojnu prisutnost u drugim djelovima svijeta.

Bonus video: